Sveti se Otac vratio u Vatikan

(01. prosinca 2006. – RV) Danas oko 14 sati i 20 minuta, u rimsku je zračnu luku Ciampino sletio zrakoplov u kojemu je bio papa Benedikt XVI. s pratnjom, na povratku s apostolskoga pohoda Turskoj. Sveti se Otac potom u helikopteru vratio u Vatikan, nakon putovanja koje u mislima ostavlja živima međusobno vrlo različite, ali znakovite, prizore. Vremenski posljednji, bio je srdačni pozdrav, nešto prije povratka Svetoga Oca u Rim, koji su mu uputili turski biskupi, lokalne vlasti, ekumenski patrijarh Bartolomej I., i vođe drugih pravoslavnih Crkvi. Papina se radost zbog uspješnoga putovanja gotovo mogla dotaknuti, a izrazio ju je i u brzojavima šefovima država iznad kojih je preletio na povratku u Rim. Osim pozdravâ koje je uputio grčkome i albanskome predsjedniku, u pozdravu talijanskome predsjedniku, Sveti je Otac istaknuo kako je zahvalan Bogu za ovo obnovljeno iskustvo crkvenoga zajedništva.
U srcu mi ostaje duboka zahvalnost, a jedan dio moga srca ostaje i u Istanbulu – tim je riječima Sveti Otac, prije polaska iz zračne luke, sažeo četiri dana provedena u Turskoj. U jednome neformalnom razgovoru s Muhamerom Gülerom, upraviteljem toga grada, papa Benedikt XVI. je istaknuo kako je za pastira Katoličke Crkve dijalog dužnost. Jako sam zahvalan Gospodinu zbog toga što sam mogao dati znak ovoga dijaloga, i tako doprinijeti boljem razumijevanju među religijama i kulturama, i posebice razumijevanju islama od strane kršćana – napomenuo je Sveti Otac. Zahtjevna je to zadaća, na čiji je duhovni korijen Papa upozorio za budućnost malene, ali vrlo žive katoličke zajednice, koja se danas dopodne okupila oko Svetoga Oca u katedrali Duha Svetoga u Istanbulu. Pred oko 1200 vjernika, iako brojni nisu mogli ući u katedralu, te su slavlje pratili na video zaslonima, Sveti je Otac riječima svetoga Pavla podsjetio da je Duh stalno vrelo naše vjere i našega jedinstva, te da to znači da ne smijemo živjeti samo za sebe, nego poput Isusa postati služitelji vlastite braće. Poslanje Crkve ne sastoji se u obrani vlasti, ni u stjecanju bogatstva; njezino je poslanje darovati Krista, naviještati Kristov život, najdragocjenije dobro čovjeka koje nam sâm Bog daje u svome Sinu – kazao je Sveti Otac pred katoličkim zajednicama, okupljenima na Svetoj Misi u svoj raznolikosti obredâ nazočnih u toj zemlji: armenskome, kaldejskome, sirijskome i latinskome. Nakon što je pozdravio ekumenskoga patrijarha Bartolomeja I., i armenskoga apostolskog patrijarha Mesroba II., koji su bili nazočni u katedrali, Sveti je Otac podsjetio kako ekumenski vidik ostaje i dalje na prvome mjestu njegovih crkvenih brigâ, te je pozvao cijelu Crkvu na neprestano djelovanje na putu koji vodi prema jedinstvu, a u vidiku dobra sviju. Katoličkoj zajednici u Turskoj, kao i građanskim i političkim vlastima kojima je izričito zahvalio na gostoprimstvu, te građanima Istanbula kojima je zahvalio za strpljenje, Sveti je Otac kazao kao Crkva ne želi nikome ništa nametnuti, i traži jednostavno mogućnost živjeti slobodno kako bi pokazala Onoga kojega ne može sakriti, isusa Krista koji nas je ljubio sve do kraja na Križu, i koji nam je dao svoj Duh, živu nazočnost Boga među nama i u najvećoj dubini nas samih. Budite uvijek otvoreni za Kristov Duh, i stoga budite pozorni prema onima koji su žedni pravednosti, mira, dostojanstva, i obzira prema samima sebi i prema braći – napomenuo je Sveti Otac.
Nazočnost najviših predstavnika pravoslavlja na današnjoj Svetoj Misi, još je pojačalo veliko ekumensko nadahnuće koje je obilježilo jučerašnji dan, tijekom kojega je dimenzija dijaloga s islamom ponovno bila u prvome planu, i to u dva trenutka: u prigodi posjeta pape Benedikta XVI. Muzeju svete Sofije, i potom Plavoj džamiji. Kao jedan od simboličkih trenutaka ovoga apostolskog putovanja u Tursku, sigurno će ostati trenutak kada su se veliki muftija Istanbula i Sveti Otac sabrali u tišini u Plavoj džamiji. Zajedno okrenuti prema Mihrabu, odnosno prema mjestu prema kojemu se mole muslimani, a koji je u smjeru Meke, Sveti se Otac zadržao u meditaciji. Svoje je misli sigurno upravio Bogu – kazao je novinarima otac Federico Lombardi, ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice. Znakovita je bila i razmjena darova: veliki muftija je Svetome Ocu darovao pločicu od plave keramike s golubicom i natpisom „Svemogući i milosrdni Bog“, a Papa je darovao mozaik s bijelim golubicama. Taj simbolizam mira zapečatio je popodne proteklo u znaku velikoga poštovanja i prihvata Pape, koje je učinilo vidljivim Papine riječi: Trebamo ići naprijed u zalaganju za bratstvo i jedinstvo. Dijalog nije protiv vjernosti vlastitoj vjeri, nego otvara srce za drugoga – kazao je Sveti Otac. Isti su osjećaji prevladavali i u kada je Sveti Otac posjetio Muzej svete Sofije, staru bizantsku baziliku posvećenu Božanskoj mudrosti, poslije pretvorenu u džamiju, a danas je muzej. Potpisujući se u zlatnu knjigu u muzeju, Sveti je Otac napisao: „U svojoj se različitosti nalazimo pred vjerom u jednoga Boga. Neka nas Bog prosvijetli i učini da pronađemo put ljubavi i mira“.
U četvrtak je popodne papa Benedikt XVI. posjetio armensko-apostolskoga carigradskog patrijarha Mesroba II. Na bogoslužju u katedrali u Kumkapi Papa je govorio o "skandalu" podijeljenosti kršćana te pozvao na zacjeljivanje rana podjela. Armensko-apostolska Crkva je danas najveća kršćanska zajednica u Turskoj. Neizravno je Papa govorio i o velikom genocidu nad Armencima, rekavši da su Armenci svoju vjeru u prošlom stoljeću često svjedočili u vrlo tragičnim okolnostima. Sveti Otac je za susret rekao da je riječ o znaku zajedničke nade za postizanjem punog jedinstva kršćana, a podjela među kršćanima je protivna Božjoj volji, te je pozvao na zacjeljivanje rana podjela i jedinstvo kršćana. Nakon Prvoga svjetskog rata dogodio se u Turskoj genocid nad Armencima, a u kojemu je, kako navode povjesničari, bilo oko milijun i pol žrtava.
(01. prosinca 2006. – RV) Apel za mir u Svetoj zemlji bio je jedan od istaknutijih dijelova propovijedi pape Benedikta XVI. tijekom Svete Mise u svetištu u Efezu, 29. studenog. Upućen iz toga marijanskog svetišta, „srca“ dijaloga i mira, pobudio je potpuno slaganje jednoga od protagonista crkvenoga života na Kristovim mjestima – latinskoga jeruzalemskoga patrijarha Michela Sabbaha. Unatoč svim suprotstavljanjima, upravo je to značenje ovoga putovanja: mi smo za dijalog – kazao je patrijarh u razgovoru za našu radio postaju. Želimo govoriti ljudskoj osobi, tkogod ona bila – musliman, druge religije, druge kulture, i unatoč svim teškoćama. U tome vidim odlučnost i volju Svetoga Oca biti poput Isusa, otvoren svima – primijetio je patrijarh Michel Sabbah.
Otac Adriano Franchini, rektor svetišta Majke Marije, o kojemu pastoralnu skrb vode franjevci kapucini, osvrnuo se pak na odjeke o Papinu putovanju u tisku i u turskome narodu, te kazao kako su oni sada puno otvoreniji, između ostaloga i zbog toga što je Sveti Otac jedna od najuglednijih, a istovremeno i jedna od milijuna osoba koje pohode ovo maleno svetište, Marijinu kuću, u kojoj se svi osjećaju kao u vlastitome domu – i muslimani, i kršćani, i hindusi, pa i ateisti, dolaze iz cijeloga svijeta. Mi nismo vlasnici svetišta, samo smo gosti, a sve je državno; tu smo kako bismo očuvali svetost ovoga mjesta, jer bi se, nažalost, ono lako moglo pretvoriti u muzej i turističku atrakciju. To nije tako za kršćane, a naravno, ni za muslimane, koji nam često daju primjer: doista dolaze kako bi molili, i jako poštuju i vole Gospu – primijetio je o. Franchini.
Govoreći u razgovoru za našu radio postaju o posebnome štovanju Gospe od strane muslimana, koji ju štuju kao „jedinu ženu koju đavao nije dotaknuo“, mariolog otac Stefano De Fiores primijetio je kako muslimani s jedne strane imaju puno teškoća u prihvaćanju lika Isusa Krista, pravoga Boga i čovjeka, jer po njihovu mišljenju, Bog se ne može utjeloviti. Međutim, za Mariju nemaju teškoća, jer Marija je stvorenje, službenica Gospodinova, te stoga u njoj vide primjer islama, odnosno pouzdano prepuštanje Bogu – kazao je o. De Fiores.