Uvijek sam želio posjetiti Tursku

(28. studenoga 2006. – RV) Moje putovanje nije političko nego pastoralno, u znaku mira i dijaloga, tim je riječima započelo peto apostolsko međunarodno putovanje Benedikta XVI. koji je u 13 sati po turskome vremenu sletio u zračnu luku u Ankari. Papa je novinarima nazočnima u zrakoplovu odmah želio pojasniti istinsko značenje posjeta, koji kruni njegovu davnu želju. U tradicionalnoj razmjeni brzojava sa šefovima država preko kojih je letio Papin zrakoplov, Papa je talijanskome predsjedniku Giorgiu Napolitanu napisao kako se s lokalnim katolicima sprema dijeliti „trenutke snažne duhovnosti“, te kako želi „ohrabriti ekumenski i međureligijski dijalog“. Siguran sam da će vaš posjet ponuditi izvanredan prinos bratstvu i miru među narodima, osnažujući duboke razloge uzajamnoga razumijevanja i dijaloga između kršćanstva i islamskoga svijeta – odgovorio je talijanski Predsjednik.
Osvrnuvši se na prve Papine trenutke u Turskoj u razgovoru za našu radio postaju, Pietro Cocco, naš novinar u Papinoj pratnji, kazao je kako se Sveti Otac upisao u zlatnu knjigu u Atatürkovome mauzoleju „Turska, točka susreta i raskrižje različitih kultura i religija“. Papa Benedikt XVI. uputio je pozdrav zemlji, odmah nakon dolaska u Ankaru. U ovoj zemlji, spojnici između Europe i Azije, rado preuzimam riječi utemeljitelja Turske Republike: mir u domovini, mir u svijetu – kazao je Sveti Otac. Sveti se Otac po slijetanju u zračnu luku susreo s turskim premijerom Erdoganom i s njim se zadržao dvadeset minuta u srdačnome razgovoru. Nakon susreta Erdogan je novinarima kazao: „Papin posjet dolazi u pravi trenutak, primijetio je Premijer , u svijetu u kojem se širi kultura nasilja i ističu razlike, veoma je važno da Papa dolazi u zemlju s većinskim muslimanskim stanovništvom, u laičku i demokratsku zemlju poput Turske. S njegovim se posjetom može dati poruka mira i snošljivosti – istaknuo je Erdogan i dodao kako je Sveti Otac pozitivno govorio o islamu i o Turskoj u Europskoj uniji. Čuti te izričaje – naglasio je Premijer – za mene znači da je naš susret imao pozitivan ishod. Osvrnuvši se na pisanje turskoga tiska, naš novinar je primijetio kako su svi dnevnici zaželjeli dobrodošlicu Svetome Ocu. Svi Papinu posjetu posvećuju cijele stranice, premda ističu da je to, prije svega, posjet ekumenskome patrijarhu Bartolomeju I. da unaprijede ekumenski hod, ali također izražavaju želju da se nadvladaju nesporazumi prošlosti. Obzirom na to, novinar Hakan Selik, koji se susreo s kardinalom Ratzingerom prije nego je izabran za Petrova nasljednika, u dnevniku 'Posta' podsjeća kako je osobno pitao kardinala je li istina da ne želi ulazak Turske u Europu. Kardinal Ratzinger, piše novinar, odgovorio je kako je bio krivo shvaćen, te da veoma cijeni turski narod. Mala katolička zajednica usrdno moli za ovo apostolsko putovanje, od kojeg očekuje ohrabrenje i nadu kako bi spokojno gledala na budućnost u ovoj zemlji.
(28. studenoga 2006. – RV) Benedikt XVI. tijekom leta u Tursku bio je vrlo srdačan s nazočnima u zrakoplovu, novinarima i poslugom. S novinarima koji su ga okružili razgovarao je o pastoralnim motivima putovanja u Tursku. «Cilj ovog putovanja – kazao je Papa, govoreći novinarima – jest dijalog, bratstvo, zauzetost u razumijevanju među kulturama i religijama, u svrhu izmirenja». «Svi – istaknuo je – osjećamo istu odgovornost u ovome teškom trenutku povijesti». Na upit kako pristupa ovome putovanju u napetoj situaciji, Papa je kazao poduzeo sam ga «s velikim pouzdanjem i nadom, praćen – u to sam uvjeren – simpatijom i molitvom tolikih osoba». «Znam – dodao je – da je turski narod gostoljubiv, otvoren i da želi mir». Papa je snažno istaknuo kako ovo nije političko putovanje nego pastoralno, s ciljem boljeg međusobnog upoznavanja. «Ne trebamo očekivati velike rezultate od ovoga putovanja, pojasnio je. «Njegova važnost je simbolična i sastoji se u samim susretima prijateljstva i poštovanja u zajedničkom nastojanju za mir i bratstvo».
Na upit o integraciji Turske u Europu, Papa je podsjetio kako je Otac moderne Turske, Kemal Atatürk uzeo kao uzor francuski Ustav, dakle, na početku moderne Turske – primijetio je – nalazi se dijalog s europskim razmišljanjem, njezinim načinom poimanja i življenja, koji valja ostvariti u drugačijem povijesnom i religijskom kontekstu. «Zato – kazao je - dijalog između europskog razmišljanja i muslimanske tradicije upisana je u samu egzistenciju moderne Turske i u tome – ustvrdio je – imamo uzajamnu odgovornost: mi Europljani trebamo preispitati naše laicističko razmišljanje, koje isključuje vjersku dimenziju iz javnoga života i vodi u slijepu ulicu. Turska počevši od svoje povijesti, s Europljanima treba misliti kako u budućnosti izgraditi vezu između laicizma i tradicije, između otvorenog i snošljivog razmišljanja koje kao temeljni element ima slobodu i vrednote utemeljene na religiji koje daju sadržaj toj slobodi». I na kraju odgovarajući na posljednje pitanje koje se odnosi na susret s patrijarhom Bartolomejom I., Papa je istaknuo, ne osvrćući se na brojeve, simboličnu, povijesnu i duhovnu važnost Ekumenskog Patrijarhata, kao odredišne točke za čitav pravoslavni svijet. «Dakle, riječ je – rekao je – o vrlo važnom trenutku na putu prema jedinstvu kršćana».