Canterburyjski nadbiskup Rowan Williams nastavlja svoj posjet Rimu

(24. studenoga 2006. – RV) . Nakon jučerašnjega susreta sa Svetim Ocem, primas Anglikanske crkvene zajednice danas je posjetio Zbor za evangelizaciju naroda. Potom je, zajedno s kardinalom Walterom Kasperom, predsjednikom Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana, i kardinalom Cormacom Murphyjem O'Connorom, westminsterskim nadbiskupom, održao konferenciju za tisak, na kojoj je snažno istaknuta volja za nastavkom na putu ekumenskoga dijaloga. Ne zaustavljati se pred preprekama i novim izazovima, nego založiti se kako bi se hrabro nastavilo na putu ekumenskoga dijaloga – srž je izjavâ primasa anglikanske zajednice i predsjednika Zbora za evangelizaciju naroda. Canterburyjski je nadbiskup između ostaloga napomenuo kako su ostvarena tri cilja njegova posjeta: uspostavljanje osobne veze s Papom, jačanje dijaloga između anglikanaca i katolika, te susret s članovima vatikanskih ustanova zainteresiranih za različite vidike ekumenskoga dijaloga. Kardinal Kasper i nadbiskup Williams najavili su također saziv povjerenstva, tijekom 2007. godine, koje će razgovarati o teološkome dijalogu između katolika i anglikanaca. Benedikt XVI. je čovjek neizmjernoga teološkog znanja i velike duhovne dubine – kazao je canterburyjski nadbiskup, te istaknuo zajedničku volju sa Svetim Oce, za radom u svrhu vidljivoga jedinstva svih kršćana, i to unatoč razmimoilaženjima koja još uvijek postoje. Osim toga, kazao je kako je jedna od temâ razgovora s Papom, bio utjecaj ređenja ženâ na anglikansku zajednicu. Odgovarajući na novinarska pitanja, nadbiskup Williams je poželio uspjeh Papina apostolskog putovanja u Tursku, posebice što se tiče odnosa između Katoličke Crkve i Carigradskoga ekumenskoga patrijarhata. Kardinal Kasper je pak, iako priznavajući teškoće koje obuhvaća to putovanje, istaknuo kako je stoga nada još veća. Želimo poduprijeti sve kršćanske manjine nazočne u Turskoj – kazao je kardinal istaknuvši važnost ovoga Papina pohoda za kršćane u toj zemlji koji proživljavaju teške trenutke. Potom su i kardinal Kasper i nadbiskup Williams izrazili zajedničku zabrinutost za stanje kršćanske manjine u Svetoj zemlji, te najavili hodočašće u Svetu zemlju u božićno vrijeme, na koje će zajedno poći katolički, anglikanski, baptistički i pravoslavni vjernici.
Govoreći u razgovoru za našu radio postaju o svetome Benediktu, o kojemu je govorio tijekom ovoga posjeta Rimu, i njegovu Pravilu kao jednoj vrsti nacrta za miran suživot u suvremenoj multikulturnoj Europi, anglikanski je primas istaknuo tri glavne točke. Prvo, benediktinsko Pravilo polazi od predpostavke kako je kulturni i individualni život zdrav ako u njemu ima vremena za rad, plodan rad, za upoznavanje samoga sebe, i za molitvu. Svaka kultura koja daje veliku važnost plodnome radu i stjecanju dobara, u kojemu nema više vremena za učenje i upoznavanje samoga sebe, pa ni vremena za zahvaliti Bogu, kultura je koja pada ispod ljudske razine. Drugo, što bih želio istaknuti, jest poslušnost i način na koji Benediktovo Pravilo opisuje kako opat, lik koji predstavlja autoritet u samostanu, treba biti uzor poslušnosti Bogu, i na neki način, i zajednici – slušajući o potrebama zajednice, i odgovarajući na njih. Stoga bismo trebali razmisliti kako se vlast vrši u društvu, i općenito, u Europi. Potrebna je vlast koja uistinu prati stvarne potrebe društva, i koja je spremna odgovoriti na njih, ali i koja je otvorena za Boga. Treće, Pravilo svetoga Benedikta kaže kako u benediktinskoj zajednici svatko ima dostojanstvo kako bi kroz vlastiti rad, posebne sposobnosti, te vlastitom nazočnošću i iskustvom, dao svoj prinos. Mislim da bi to mogla biti važna poruka za društva koja se suočavaju s problemom manjina i doseljenika, u traženju načina na koji bi se unutar društva uskladili svi glasovi. Zbog toga mislim da je benediktinsko Pravilo za Europu i za svakoga od nas vrlo aktualan dokument – istaknuo je canterburyjski nadbiskup Rowan Williams.