Benekikt XVI. primio djelatinke Vatikanskih muzeja

(24. studenoga 2006. – RV) Neprestano ispreplitanje umjetnosti i vjere predstavljaju Vatikanski muzeji, čije je ravnatelje i zaposlenike Sveti Otac jučer popodne primio u audijenciju. Srdačan susret s najbrojnijom skupinom Vatikanskih djelatnika, kako je istaknuo Papa podsjećajući na obilježavanje 500. obljetnice Vatikanskih muzeja. S gledišta kršćanske poruke Vatikanski muzeji imaju izvanrednu odgovornost, a Papa je na to podsjetio zaposlenike ističući kako među tolikim posjetiteljima muzeja – u ovoj godini više od 4 milijuna – mnogi nisu katolici, toliki nisu kršćani, čak ni vjernici – kazao je Benedikt XVI. Približavanje kršćanskoj istini posredstvom umjetničkoga ili povijesno-kulturnog izražavanja ima jednu priliku više kako bi govorio inteligenciji i osjetljivosti osoba koje ne pripadaju Katoličkoj Crkvi, prema kojoj one ponekad mogu gajiti nepovjerenje i predrasude. Oni koji posjete Vatikanske muzeje mogu se, zadržavajući se u ovome svetištu umjetnosti i vjere, „uroniti“ u srž „teologije u slikama“ – kazao je Sveti Otac.
U genetskom je kodu Vatikanskih muzeja „da se velika klasična kultura i ona židovsko-kršćanska međusobno ne suprotstavljaju, nego se stječu u jedinstveni Božji nacrt“, primijetio je Papa i kao potvrdu te istine pokazao na kip Laokonta. Laokont potječe iz prvoga stoljeća prije Krista, pronađen je 1506. godine. Papa Julije II. ga je s drugim kipovima postavio u današnje oktogonalno dvorište i tako je stvorena prva jezgra muzeja. Djelo možemo držati profanim, ali uključeno u vatikanski kontekst ono dobiva svoje puno i istinsko svjetlo. To je svjetlo ljudskoga stvorenja koje je stvorio Bog; slobode u drami svoga otkupljenja, protegnute između zemlje i neba, tijela i duha. To je svjetlo ljepote koja iz unutarnjosti djela zrači i vodi duh kako bi se otvorio uzvišenome, tamo gdje Stvoritelj susreće stvorenje učinjeno na Stvoriteljevu sliku i priliku – primijetio je Sveti Otac.
Povezanost Evanđelja i kulture još je izričitija u nekim odjelima, a gotovo je materijalizirana u nekim djelima, nastavio je Papa osvrćući se na sarkofage u muzeju Pio-cristiano i na grobove Nekropole, te na etnološku misionarsku zbirku. Muzej uistinu očituje stalno ispreplitanje između kršćanstva i kulture, vjere i umjetnosti, božanskoga i ljudskog – pojasnio je Papa i dodao kako je u tome Sikstinska kapela nenadmašiva. Na koncu je Sveti Otac djelatnicima muzeja zahvalio na njihovom požrtvovnom radu i potaknuo ih da posjetiteljima svjedoče jednostavnu i učinkovitu vjeru.