(10. studenoga 2006 – RV) Ljudsko je dostojanstvo polazna tocka za stvarno suceljavanje
izmedu kultura i razlicitih religija – kazao je nadbiskup Pierluigi Celata, tajnik
Papinskoga vijeca za medureligijski dijalog, govoreci na skupu mladih u Asizu. Kako
živjeti idealnu vrednotu u svakodnevnoj praksi, medu dvije ili više bitno razlicitih
kulturnih i vjerskih stvarnosti? Na kojoj se razini može odvijati dijalog kad svi
žele istu stvar, primjerice mir? Pitanje je teže od odgovora koji bi teorija mogla
pružiti, jer predrasude, posvuda, cak i nasilne, odgovor cine zamršenim, a ponekad
posve prijece mirno suceljavanje. O tom je pitanju raspravljalo 105 mladica i djevojaka,
koji su se, na poticaj Papinskoga vijeca za meduvjerski dijalog, okupili u Asizu kako
bi obilježili 20. obljetnicu povijesnoga meduvjerskog molitvenoga dana, koji je prije
dvadeset godina sazvao papa Ivan Pavao II. Kathryn Lahore, luteranka iz Sjedinjenih
Država, clanica Svjetskoga vijeca Crkvi, prvi dan je usmjerila raspravu komentirajuci
ulomak iz Evandelja. Žena strankinja gotovo prisiljava Isusa da ozdravi njezinu kcer.
Lahore je istaknula „upornost“ kojom jedna ne Hebrejka potice Isusa da uvijek treba
odgovoriti na vjeru, „bez obzira gdje ona bila“. Evo primjera kakvo treba biti poštovanje
medu razlicitim religijama – kazala je. Ako je ovo temelj, onda prihvacanje zajednickih
vrednota, poštujuci razlike, nece biti utopija. Mislim da je ispravno reci kako su
u prošlosti zajednicke vrednote bile: milosrde, ljubav, mir u pravdi, dostojanstvo
svakoga ljudskog bica, ljubav prema bližnjemu, a mi želimo ponovno oživjeti ove vrednote.
One ce biti dokumentirane u našem zajednickom služenju covjecanstvu. Kao mlada kršcanka
u služenju uvijek želim slijediti Kristov uzor – zakljucila je Lahore. Nakon izlaganja
uslijedila je otvorena diskusija. Ovdje smo svi ljudska bica, a ne religije – primijetio
je jedan katolik, tvrdeci kako je na razini covještva moguce upoznavanje i poštovanje
duhovnih vrednota. Jedan je mladi Hebrej upozorio pak kako medureligijski i medukulturni
dijalog ne treba zanemariti sociološko-politicki vidik.