(10. studenoga 2006. – RV) Crkva u Njemackoj treba uciniti vidljivom snagu i ljepotu
katolicke vjere, nasuprot velikom izazovu ustrajnoga procesa sekularizacije – poticaj
je koji je papa Benedikt XVI. uputio skupini njemackih biskupa, primivši ih danas
u audijenciju, u prigodi njihova pohoda 'ad Limina'. Sveti se Otac, izmedu ostaloga,
prisjetio svojih dvaju pohoda rodnoj zemlji – Kölnu, u prigodi Svjetskoga dana mladeži,
i Bavarskoj u rujnu ove godine, te istaknuo kako kršcani, osnaženi nadom Evandelja,
trebaju znati dijalogizirati s pripadnicima drugih religija, pocevši od muslimanskih
vjernika. Kršcani se ne trebaju bojati duhovnoga suocavanja s društvom, iza cije
se prividne intelektualne premoci u stvari skriva odredeni strah pred krajnjim životnim
pitanjima – kazao je Sveti Otac njemackim biskupima, te ih potaknuo da se hrabro suoce
sa stanjem u kulturi kojom je ovladala sekularizacija, a koja prevladava u Njemackoj,
kao i u cijelome zapadnom svijetu. U toj situaciji Bog sve više nestaje iz javne svijesti,
dok jedinstvenost Kristova lika blijedi, a vrednote oblikovane na crkvenoj tradiciji
sve više gube snagu. Stoga je vjernicima sve teže, i sve je više raznolikosti u izboru
životnih nacrta i nacina života – kazao je Sveti Otac, te primijetivši kako otuda
proizlazi klonulost duha i ravnodušje, upozorio da takvo ponašanje prijeci svjedocenje
Kristova Evandelja koje oslobada i spašava. S druge strane, brojni ponovno ispituju
i s nadom gledaju na kršcansku poruku, ocekujuci od nas uvjerljive odgovore – kazao
je nadalje Papa. A Crkva ima odgovore koji su se pokazali vrijednima u duhovnim raspravama
tijekom dva tisucljeca. Njihova je vrijednost trajna, jer proizlazi iz Evandelja.
Stoga, ojacani tom sviješcu, kršcani su u stanju suociti se u dijalogu s bilo kime
tko ih pita za razlog nade koja ispunja sve nas. To vrijedi i za naše odnose s pripadnicima
drugih religija, posebice s brojnim muslimanima koji žive u Njemackoj, prema kojima
osjecamo poštovanje i naklonost. Upravo oni, koji s puno ozbiljnosti ostaju privrženi
svojim uvjerenjima i obredima, imaju pravo na naše ponizno i odlucno svjedocanstvo
Isusa Krista – kazao je Sveti Otac. Kako bi to svjedocanstvo bilo uvjerljivo, potrebno
je veliko zalaganje – primijetio je Papa te izrazio želju da na mjestima gdje postoji
brojno muslimansko stanovništvo, budu na raspolaganju katolicki sugovornici s nužnim
poznavanjem jezikâ i religijske povijesti, koji ce osposobiti pucanstvo za dijalog
s muslimanima. Jasno je da takav dijalog predpostavlja, prije svega, dobro poznavanje
vlastite katolicke vjere – napomenuo je Sveti Otac. Istaknuvši potom važnost aktivne
suradnje laika u životu Crkve, Sveti je Otac napomenuo kako je upravo zbog važnosti
njihova svjedocanstva, važno i da se ne pomiješaju odredene uloge razlicitih karizmi.
Što se tice zahtjeva od strane laika za obavljanjem uloge vode na pastoralnome podrucju,
Papa je istaknuo kako ne treba raspravljati o pitanjima koja proizlaze samo u svjetlu
pastoralne shodnosti, jer u tom je slucaju rijec o istini vjere i, tocnije, o sakramentalnoj
i hijerarhijskoj strukturi Crkve koju je ustanovio Isus Krist. Samo sakrament Reda
osposobljava onoga koji ga prima, za govor i djelovanje in persona Christi. Osvrnuvši
se potom na poucavanje religije i odgoj odraslih katolika, Sveti je Otac istaknuo
kako to podrucje zahtijeva posebnu pozornost biskupâ. A o vrlo važnome odgovarajucem
odgoju u sjemeništima, posebice u vremenu u kojemu – prema Papinim rijecima – svecenicki
kandidati ne dolaze više iz tradicionalno katolicke sredine, bitno ovisi cjeloviti
i istinski prijenos vjere.