Dokumentarni filmovi o Josipu Stadleru i Petru Barbaricu

U organizaciji Postulature Sluge Božjega Josipa Stadera, u dvorani Katolickog školskog centra „Sv. Josip“ u Sarajevu 8. studenog promovirana su dva dokumentarna filma: Sluga Božji Josip Stadler, prvi vrhbosanski nadbiskup, i Sluga Božji Petar Barbaric. Filmove je snimila Hrvatska televizija u serijalu Duhovni velikani Crkve u Hrvata, a u okviru projekta religijske kulture Hrvatske televizije kojemu je glavni urednik o. Tonci Trstenjak, DI. Redatelj filma je g. Ninoslav Lovcevic, a producent je g. Josip Pupovac. Svaki film traje po 40 minuta te bogatim sadržajem prikazuju osnovne crte duhovnosti, života i rada dvojice duhovnih velikana s podrucja Bosne i Hercegovine.
Sve nazocne pozdravio je postulator u kauzi Sluge Božjega Josipa Stadlera dr. Pavo Jurišic zahvalivši svima koji su radili na ostvarenju ova dva važna projekta. Gledateljstvo je pljeskom popratilo prvo prikazivanje dokumentarnih filmova koji su na plastican nacin pokazali duhovno bogatstvo ostvarenih života dvojice Slugu Božjih. Promociji su, izmedu ostalih, ponazocili i nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljic i pomocni biskup vrhbosanski mons. Pero Sudar. O samom projektu nakon promocije govorio je o. Trstenjak koji je istaknuo kako su Sluge Božje Stadler i Barbaric svojim životom i djelom zadužile da se o njima progovori i na ovaj nacin. Takoder je kazao da Hrvatska televizija i na ovaj nacin želi pratiti i Katolicku Crkvu u hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini jer je rijec o pripadnicima istoga naroda koji živi u dvije države i u prilikama kakve jesu. Kardinal Puljic je zahvalio gostima iz Zagreba koji su prepoznali velicinu nadbiskupa Stadlera i sveti život mladica Petra Barbarica te su na ovaj nacin pridonijeli da se o njima govori. Zaželio je da svi nazocni s predstave ponesu u sebi svetacke likove nadbiskupa Stadlera i Petra Barbarica te da se u njih ugledaju na svom životnom putu i u ostvarenju vlastite svetosti. Sluga Božji dr. Josip Stadler, prvi pastir mjesne Crkve vrhbosanske, došao je u Sarajevo nakon što je Bosni i Hercegovini 1881. godine obnovljeno redovito crkveno ustrojstvo poslije višestoljetne otomanske vladavine. Od svojih 75 godina života, nadbiskup Stadler je u Vrhbosanskoj nadbiskupiji odnosno u Sarajevu proveo 36 godina te ostavio duboki trag na tim prostorima. O njegovim djelima svjedoce brojne velebne gradevine, knjige i spisi, a njegov duhovni život je prepoznatljiv po ispunjenosti molitvom, žrtvom, marljivim radom i nadasve brigom za siromašne. U tijeku je dijecezanski postupak za njegovo proglašenje blaženim. Sluga Božji Petar Barbaric je kao djecak odnosno mladic došao iz hercegovackog mjesta Klobuka u Nadbiskupsko sjemenište i gimnaziju u Travniku u kojem je slušao o Stadlerovoj velicini te je i sam nastojao provoditi snažan duhovni život. Odgojitelji i mnogi drugi su zamijetili i prepoznali Petra Barbarica kao osobu posebnog Božjeg odabranja. Pri kraju gimnazije u travnju 1897. jaka prehlada, koju je dobio prilikom izleta, prešla je u tada neizljecivu bolest tuberkulozu od koje je i umro. Glas o njegovu svetom životu ubrzo se proširio Lašvanskom dolinom, cijelom Bosnom i Hercegovinom, a zatim i po svim zemljama i pokrajinama gdje žive katolicki Hrvati.
Novija povijest, nakon drugog svjetskog rata, prekrila je šutnjom njihove živote i njihova djela. Komunisticke vlasti su nakon drugog svjetskog rata oduzele i prisvojile veliki dio onoga što je nadbiskup Stadler uz pomoc Božju izgradio, odnosno zgrade u kojima su se nalazile razne ustanove pa cak i sirotišta. Komunistickim vlastima smetalo je i dolaženje vjernika na grob Sluge Božjega Petra Barbarica u zgradi sjemeništa i gimnazije u Travniku koju su oduzeli te sjemenišnu crkvu pretvorili u sportsku dvoranu. Tijelo Petra Barbarica su sklonili i izmislili lažne price o njegovu nestanku. Zemni ostaci Petra Barbarica su kasnije nadeni te pohranjeni u sjemenišnu crkvu u Travniku gdje se svakog cetvrtka okupljaju brojni vjernici. (kta/p.j.)