(29. listopada 2006. – RV) Cak u kontekstima obilježenima brzom preobrazbom i mijenjanjem,
naše se gospodarstvo i dalje bitno temelji na odnosu s kulturom – kazao je nadbiskup
Celestino Migliore, stalni promatrac Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima, govoreci
25. listopada na 61. opcoj skupštini Ujedinjenih naroda, poželjevši da strategije
za energiju mognu zadovoljiti srednjorocne i dugorocne potrebe te da štite zdravlje
i okoliš. Razni sustavi koji omogucuju preživljavanje u svijetu nepopravljivo su narušeni
ili uništeni, slijedom toga u tim slucajevima nemoguc je gospodarski razvoj. Stoga,
zabrinutosti za okoliš ne treba u gospodarstvu smatrati izvanjskim ili marginalnim,
nego ih politicari trebaju uzimati kao osnovu svih gospodarskih djelatnosti – pojasnio
je nadbiskup. Izvršavanje obveza prihvacenih 1992. godine na summitu o zemlji u Rio
De Janeiru kako bi se stvorile gospodarske, okolišne i socijalne osnove za održivi
razvoj, najmanje je što se može uciniti – kazao je nadbiskup. Okolišne su posljedice
naših gospodarskih djelatnosti glavni svjetski prioriteti. Prvenstvo okoliša nije
samo važan eticki i znanstveni problem, nego je pitanje i gospodarske politike. Održivi
se razvoj ne treba ukljuciti samo u smanjivanje siromaštva i u rast gospodarstva,
nego treba misliti na probleme okoliša u strategijama sigurnosti, a na humanitarna
pitanja u razvojnim planovima na nacionalnoj, regionalnoj i medunarodnoj razini. Medunarodna
bi zajednica – dodao je nadbiskup – morala produbiti razumijevanje ovisnosti izmedu
mira i ljudskoga razvoja, koji mora obuhvatiti vece investiranje u cišcu tehnologiju
prije negoli se zbog nemarnosti preokrene ekološka vaga. Medu raznim znakovima koji
upozoravaju na propadanje okoliša, nadbiskup je istaknuo opustinjavanje i sušu, upropaštavanje
poljoprivrednoga sektora, od kojeg ovise poglavito siromašni narodi, te sve problematicniji
pristup vodi, ne zbog njezina nedostatka nego zbog neprikladnog upravljanja vodnim
rezervama – zakljucio je nadbiskup.