O zbivanjima u Crkvi u Hrvata – pripremio Vedran Šmitran

Pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljica, Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine održala je od 24. do 26. listopada u Nadbiskupskome ordinarijatu u Sarajevu svoje 38. redovno zasjedanje. Biskupi su, medu ostalim, usvojili revidirani prijevod apostolskoga pisma “Ex hac augusta”, kojim je 5. srpnja 1881. godine obnovljena redovita crkvena hijerarhija u Bosni i Hercegovini, a prigodom 125. obljetnice toga dogadaja dali su nalog neka se Apostolsko pismo tiska u izvorniku i u prijevodu. Biskupi su se osvrnuli i na aktualno stanje u BIH nakon nedavnih opcih izbora. Prisjecajuci se svoga pisma vjernicima, u kojemu su ih pozvali da iskoriste svoje gradansko pravo te izidu na izbore i glasuju po savjesti za opce dobro svih gradana i naroda, biskupi su sa žaljenjem konstatirali da hrvatski stranacki predstavnici nisu ponudili programe koji bi potaknuli hrvatsko biracko tijelo da svojim glasom osigura opce dobro svoga naroda, a time i cijele zemlje. Unatoc svemu, izražavaju nadu da ce novoizabrani politicki dužnosnici na svim razinama biti vodeni brigom za opce dobro svih ljudi i naroda kao i demokratskim nacelima te konacno odlucnije pristupiti temeljitijem ispravljanju neravnopravnog položaja hrvatskoga naroda kao jednog od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, što mora biti i stvarno zajamceno Ustavom – istice se u priopcenju bosanskohercegovackih biskupa.
Po završetku zasjedanja bila je uprilicena konferencija za novinare, na kojoj su sudjelovali kardinal Puljic i generalni tajnik BK BiH mons. Ivo Tomaševic. Kardinal je zahvalio novinarima za njihovo zanimanje te je izrazio nadu da ce korektno upoznati javnost s djelovanjem Katolicke Crkve na prostoru BIH, isticuci kako je prije svega rijec o pastoralnom djelovanju. Ipak – kazao je – mi ne možemo biti izvan životnih zbivanja. Upitan da konkretno kaže u cemu Hrvati nisu jednakopravni s druga dva naroda, kardinal je napomenuo kako bi za odgovor na ovo pitanje trebalo napraviti studijsku analizu. Ukazao je na izborni zakon te zamolio novinare da se pozabave odgovorom na pitanje koliko je sredstava utrošeno za povratak Hrvata u usporedbi s druga dva naroda. Takoder treba vidjeti koliki je postotak Hrvata u administrativnim strukturama jednog i drugog entiteta – upozorio je na koncu kardinal Puljic – napominjuci da se na pojedinim podrucjima Bosne i Hercegovine katolicima ne štiti cak ni imovina.
Za svoga prošlotjednog posjeta Zagrebu, procelnik Kongregacije za katolicki odgoj kardinal Zenon Grocholewski, zajedno sa zagrebackim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanicem, susreo se 27. listopada u Nadbiskupskome dvoru u Zagrebu s clanovima Povjerenstva Hrvatskoga katolickog sveucilišta u Zagrebu, kojim predsjeda dr. Ivan Šaško. Razgovaralo se o daljnjim koracima osnivanja Hrvatskoga katolickog sveucilišta, a kardinal Grocholewski clanovima Povjerenstva prenio je iskustva s raznih katolickih sveucilišta, posebice onih europskih.
Istoga dana, kardinal Grocholewski sastao se s ministrom znanosti, obrazovanja i sporta Draganom Primorcem, a tema radnoga susreta bile su aktualne teme vezane uz znanost i obrazovanje u Hrvatskoj, medu kojima na poseban nacin opet valja istaknuti osnivanje katolickoga sveucilišta u Zagrebu.
Na Katolickome bogoslovnom fakultetu Sveucilišta u Splitu, 27. listopada završio je XII. medunarodni teološki simpozija na temu “Objava, objave i ukazanja”, o kojoj se govorilo ne samo pod teološkim, nego i pod filozofskim, fenomenološkim i psihološkim vidikom. Nakon završne rasprave sudionicima se obratio prof. dr. Nediljko Ante Ancic, tajnik Povjerenstva znanstvenoga skupa, istaknuvši nakane koje su mu prethodile: razmotriti središnju temu kršcanske teologije, kršcansku objavu, kao i nužan suodnos teologije i iskustva vjere te obraditi pitanje kriteriologije u vrednovanju objava. Izrazio je nadu da je XII. medunarodni teološki simpozij na KBF-u u Splitu uspio bar donekle rasvijetliti aktualnu problematiku naznacenu na pocetku te obogatiti sudionike u teološkom znanju i poimanju prave duhovnosti. Takoder je najavio temu predloženu za iduci simpozij, a nosi naslov “Crkva i teologija u procesu europskih integracija”.