Trajno usavršavanje, socijalni nauk Crkve, te pastoral – neki su od zakljucaka istaknutih
na pet podrucja IV. nacionalnog kongresa Crkve u Italiji
(20. listopada 2006. – RV) Trajno usavršavanje, socijalni nauk Crkve, te pastoral
– neki su od zakljucaka istaknutih na pet podrucja IV. nacionalnog kongresa Crkve
u Italiji, koji je, nakon pet dana radova, danas završio u Veroni. Sudionici, njih
više od dvije i pol tisuce, koje je Sveti Otac jucer ohrabrio i dao im smjernice,
utvrdili su stanje na putu Crkve u proteklih deset godina, te zacrtali nove izazove
za sljedecih deset godina. Molitvom koju je predvodio biskup Luciano Monari, dopredsjednik
Talijanske biskupske konferencije, zapocela je zakljucna sjednica ovoga crkvenog kongresa.
Sudionici, podijeljeni u 30 skupina, zatražili su aktivnu nazocnost Crkve u biskupijama
i župama, kao i uskladivanje kako bi se suocilo s društvom koje živi idividualisticki
i konsumisticki zanos, te kako bi ga se preuredilo. Osim toga, zatraženo je više prihvatnih
i odgojnih struktura za najslabije, više kateheze, te aktivnija nazocnost biskupâ
u kršcanskome tkivu. Kardinal Camillo Ruini, predsjednik Talijanske biskupske konferencije,
u svojem je izlaganju, kojim je kongres završio, odmah istaknuo brzu promjenu društva,
ali i obnovu crkvene stvarnosti. Osvrnuvši se na prošlo desetljece, kardinal je
spomenuo nove teškoce, poput sve vecega medunarodnog muslimanskog terorizma, a potom
govorio i o dramaticnim situacijama siromaštva i nerazvoja u brojnim zemljama, posebice
na africkome kontinentu. Govoreci pak o antropološkome pitanju, kardinal je ponovno
istaknuo podrucja na kojima su kršcani pozvani istaknuti istinu uskrsloga Krista,
kao što je zaštita života od zaceca, te zaštita obitelji, suprotstavljajuci se težnjama
uvodenja drugih oblika zajednice u javni poredak, a koji bi pridonijeli njezinome
slabljenju. Istaknuvši važnost aktivnoga i konkretnoga misionarstva u svjedocenju
uskrsloga Isusa, kardinal je napomenuo kako su potrebni ljudi koji upravljaju pogled
prema Bogu. Trebamo ljude ciji je razum prosvijetljen Božjim svjetlom, i kojima Bog
otvara srce, kako bi njihov razum mogao govoriti razumu drugih, a njihovo srce otvorilo
srca drugih. Samo se kroz ljude koje je Bog dotaknuo, Bog može vratiti medu ljude
– kazao je kardinal Ruini, te spomenuvši svetost kao redovni poziv za kršcanina, upozorio
i na teškoce koje društvena i kulturna sredina postavlja u ostvarenju te važne dimenzije
života. Stoga je istaknuo potrebu trajnoga usavršavanja, posebice mladih. Spomenuvši
nadalje Papin govor na sveucilištu u Regensburgu, kardinal je istaknuo vezu izmedu
kršcanske vjere i razuma, kao i izmedu istine i slobode. Isus Krist ne guši ljudsku
ljubav, nego ju lijeci, oslobada i jaca – kazao je kardinal, osvrnuvši se na težnju
vrjednovanja individualne slobode, a potom se osvrnuo na politicke promjene u Italiji
u posljednjih deset godina. Govoreci pak o Europskoj uniji, kardinal je poželio ponovno
otkrivanje najdubljih razloga njezina postojanja, kako bi se pronašla uvjerenija potpora
kod naroda koji ju cine. Na koncu izlaganja, kardinal Ruini je ponovno istaknuo središnji
položaj Krista, donositelja nade, kao i obnovljeni misionarski poticaj upucen s toga
nacionalnog crkvenog kongresa.