2006-10-16 18:12:44

Papa primio u audijenciju brazilske, americke i irske biskupe


(16. listopada 2006. – RV) Papa Benedikt XVI. primio je danas u audijenciju americkoga biskupa Williama Stephena Skylstada, predsjednika Konferencije katolickih biskupa Sjedinjenih Americkih Država, zajedno s dopredsjednikom i glavnim tajnikom. Sveti se Otac potom susreo s kardinalom Geraldom Majella Agnelom, predsjednikom Brazilske biskupske konferencije, te njezinim dopredsjednikom i glavnim tajnikom. Osvrnuvši se na susret sa Svetim Ocem, msgr. Odilo Petro Scherer, pomocni biskup São Paula i glavni tajnik Brazilske biskupske konferencije, kazao je kako su Papi predstavili Crkvu s brazilskim licem, i s njezinim bogatstvom vjere, pobožnošcu, radostima, nadama, ali i problemima i velikim izazovima pred kojima se ona nalazi. Rijec je o Crkvi koja je sve svjesnija vlastite misionarske uloge, žurnosti evangelizacije, kao i potrebe da bude sol i kvasac Evandelja u društvu, pred svim društvenim, politickim i gospodarskim izazovima. Napomenuvši nadalje kako je stalni izazov, a danas možda i najveci, izazov nove evangelizacije, dublje svijesti o kršcanskoj vjeri i o tome što znaci biti kršcanin u društvu, biskup je kazao kako je Sveti Otac vrlo mudro izabrao temu „Ucenici i misionari Isusa Krista“, za sljedeci skup biskupâ Latinske Amerike. Prije svega, dakle, postoji svijest da smo Isusovi ucenici, odnosno kršcanski i katolicki identitet koji trebamo na neki nacin produbiti i sažeti. Svjesni smo da je to veliki dar, ne samo za nas vec i za cijelo covjecanstvo. Nismo ucenici samo za sebe, nego za svijet, kao misionari toga dara, kako bi naši narodi u Njemu imali život. Stoga naša nazocnost kao kršcana katolika, i nazocnost Crkve medu našim narodima i u društvu, trebaju biti znak nade i života – kazao je biskup te pojasnio kako taj znak treba donijeti dobre stvari društvu i ljudima koji su cesto uronjeni u bol, patnju i brojne situacije u kojima nedostaje nade.
(16. listopada 2006. – RV) Papa Benedikt XVI. jutros je u audijenciju primio irske biskupe koji se nalaze u pohodu „al Limina“. Irska je politicki podijeljena na Irsku Republiku i Sjevernu Irsku, koja je dio Ujedinjenoga kraljevstva Velike Britanije. Otocna je zemlja s vecinskim kršcanskim stanovništvom. Sveti Patrik je u V. stoljecu u Irsku donio kršcanstvo, što je pogodovalo procvatu monaštva. Crkva je podijeljena na cetiri crkvene provincije. Osim katolika, na otoku žive anglikanci, prezbiterijanci, metodisti, a u Republici Irskoj takoder pravoslavni i muslimani. U Irskoj je tijesna veza izmedu vjere i nacionalnoga identiteta, a kler je duboko ukorijenjen u društvu. Zanimljivo je spomenuti kako se Ustav u svojoj preambuli poziva na dogmu o Presvetome Trojstvu. U XII. stoljecu zemlju je zaposjeo engleski kralj Henrik II. i otad je zapocela duga borba za osamostaljenjem. Pocetkom XX. stoljeca nastaju nacionalni pokreti i poznata republikanska vojska IRA. Zapoceo je rat koji ce odnijeti 2.700 ljudskih života. Godine 1921. mirovnim ugovorom otok je podijeljen na dva dijela. Po tom je ugovoru Sjeverna Irska ostala u sastavu Ujedinjenoga Kraljevstva, a 26 županija ušlo je u sastav Slobodne Irske Države, koja se 1948. godine službeno proglašava Republikom. U Sjevernoj Irskoj 1998. godine dolazi do potpisivanja mirovnoga ugovora, otvara se put pomirenju, a IRA u srpnju 2005. godine odlaže oružje. U posljednjim su desetljecima utjecaj i ucinci sekularizacije u društvu bili znatni. Referendumom se 1995. godine ozakonilo rastavu braka, ali je legalizacija pobacaja dva puta odbacena. Opala su svecenicka zvanja, a u zemlji je ostalo samo jedno sjemenište. Mladi se ne prepoznaju u vjerskoj tradiciji i veoma su sumnjicavi prema Crkvi. To je djelomicno i zbog toga što župe prepuštaju školama odgoj mladih, koji se svodi na vjersku izobrazbu bez povezanosti sa životom župne zajednice, a djelomicno i zbog neprimjernoga života pojedinih svecenika što je prouzrocilo nesnalaženje i zaprepaštenost medu vjernicima. To je takoder u Crkvi potaknulo razmišljanje o odnosu svecenika i laika vjernika, te o cinjenici da nije dostatna cvrsta crkvena struktura kako bi se odgovorilo na izazove sekularizacije i globalizacije.








All the contents on this site are copyrighted ©.