Papa uputio poruku sudionicima V. simpozija europskih sveucilišnih profesora

Obrana kršcanskih korijena odvija se i preko europskih sveucilišta, to je sažetak Papine poruke V. europskom simpoziju sveucilišnih profesora. Prema mišljenju dopredsjednika Talijanske vlade Francesca Rutellija Sveti je Otac svojim uzornim držanjem nakon reakcija na govor u Regensburgu ocitovao što znaci pojam kršcanski izvori.
Neka se Europa sjeti vrednota koje su u njezinome temelju, a obrazovanje u tome smislu može puno uciniti. Na svecanom otvaranju simpozija, u nazocnosti talijanskoga predsjednika Giorgia Napolitana, državni tajnik Svete Stolice, kardinal Tarcisio Bertone procitao je Papinu poruku. Europska sveucilišta mogu i danas, kao u zlatno doba svoga nastanka, biti radionice istinitoga humanizma, gdje razum provodi vlastito istraživanje, u punoj mjeri svojih mogucnosti – stoji u poruci
Benedikt XVI. istice cilj potpune racionalnosti, vjerne cjelokupnome ljudskom iskustvu, kao zadatak profesora i kršcanskih sveucilišnih studenata, cilj kojemu treba težiti kroz dijalog sa svima onima koji dijele istu strast prema istini i prema covjeku i spremni su ne na ideološki nacin odjelotvoriti je u uzajamnome poštovanju razlika. Na takvoj kulturnoj osnovi može se doista raditi na izgradnji obnovljenoga europskog identiteta, prikladnog svijetu ponuditi, pred epohalnim izazovima, prinos neprocjenjive duhovne i kulturne baštine, sposobne uobliciti racionalan humanizam, snošljiv, ali odlucan u etickim nacelima, i otvoren objavi Isusa Krista. Neka to postane ideal novog naraštaja sveucilišnih kršcanskih profesora – istaknuto je u poruci.
Prema mišljenju predsjednika Talijanske biskupske konferencije kardinala Camilla Ruinija „Europa je bez daha, njezin hod je nesiguran, iako obilježen nekakvim napretkom ništa nije manje prožet strahom i proturjecnostima. Treba imati hrabrosti s procišcenim duhom gledati covjeka, s razumom bez predrasuda. Jednom rijecju – znati s realizmom gledati covjeka – kazao je kardinal.
S kardinalom se složio dopredsjednik talijanske vlade Francesco Rutelli. Ne toliko identitetski priziv, koji ponekad može obilježiti udaljenosti, nego duboka ukorijenjenost naroda u autenticnije vrednote naše europske kulture, vrednote prihvata, dijaloga, razumijevanja, koje postaju vrednote istine – kazao je Rutelli.
Prema mišljenju europskoga povjerenika za ljudska prava Franca Frattinija znat cemo prihvatiti razlicitoga od nas ako otkrijemo svoje korijene. Zbog tih razloga, a ne zbog nametanja svog identiteta drugima, kršcanski korijeni trebaju imati prostor koji zaslužuju u izgradnji ustavnoga oblika za Europu kakvu želimo – istaknuo je Frattini. Cuvši izgovorene rijeci, a imajuci u vidiku onoga tko ih je izgovorio, možemo reci da celnici Europske unije izricito pozivaju na ponovno otvaranje rasprave o europskom Ustavu.