Talijanski biskupi očitovali solidarnost Svetome Ocu

Talijanska biskupska konferencija je 17. rujna na otvaranju radova svoga Stalnoga vijeca izrazila apsolutnu blizinu i solidarnost papi Benediktu XVI. Kardinal Camillo Ruini, predsjednik Talijanske biskupske konferencije, je u svome izlaganju govorio o Papinu predavanju u Regensburgu te o prijetnjama jednoga dijela muslimanskoga svijeta, osvrnuo se takoder na medunarodnu i talijansku politicku situaciju. Iznenadenje i bol zbog nacina na koji su tvrdnje Benedikta XVI., iz predavanja u Regensburgu, „do te tocke krivo shvacene da su interpretirane kao uvreda muslimanskoj religiji“. Kardinal je Svetome Ocu ocitovao apsolutnu bliskost i solidarnost Crkve u Italiji te osudio zastrašivanja i nedostojne prijetnje dijela muslimanskoga svijeta, sve do možda davanja povoda za odurno ubojstvo sestre Leonelle u Mogadishu. Sadržaj je Papina govora – istaknuo je kardinal – bio usmjeren „poduprijeti dijalog medu kulturama i religijama – dijalog – rekao je Benedikt XVI. u predavanju u Regensburgu – koji nam je žurno potreban“. Žalimo naprotiv – nastavio je kardinal – zbog interpretacija, kojih je bilo i u našoj zemlji, a koje Svetome Ocu pridaju odgovornost koju apsolutno nema ili pogrješke koje nije ucinio, a smjeraju naškoditi njegovoj osobi i službi – zakljucio je kardinal Ruini.
Kardinal se potom osvrnuo na stanje u Crkvi u Italiji imajuci u vidiku crkveni skup koji ce se u listopadu održati u Veroni, te je istaknuo napredak u sposobnosti utjecaja Crkve na razini javne kulture, unatoc ustrajavanju raširenoga subjektivistickoga mentaliteta i pogoršanju etickoga zastranjena, kao i zaoštravanju laicistickih držanja, ali koja – upravo u svojoj nasrtljivosti – ne odražavaju narodno raspoloženje, a takoder su snažno osporavane od drugih laika, svjesnih prinosa koji kršcanska vjera može dati Italiji. Ne zaboravljajuci – primijetio je kardinal – unutar Crkve stalnu prijetnju sekularizacije, koja ne treba iznenadivati jer grijeh i ljudska slabost tijekom povijesti uvijek prate put Crkve.
Osvrnuvši se na medunarodno stanje kardinal je ocitovao zabrinutost za blisko-istocno pitanje, upozorio na neprihvatljive iranske prijetnje protiv postojanja izraelske države, te na opasnost kako bi Somalija mogla postati novo poprište terorizma. Osvrnuo se takoder na ratno stanje u Šri Lanki, te na tragicni sukob u Darfuru, gdje se ne uspijeva zaustaviti tlacenje i želja istrebljivanja, iza cega se najvjerojatnije kriju stvarni gospodarski interesi, a sa zadovoljstvom je istaknuo nadu za mir u Demokratskoj Republici Kongo i u Ugandi. Posebnu je zabrinutost kardinal izrazio zbog kršenja vjerske slobode, koja se nastavljaju u mnogim dijelovima svijeta, te diskriminacije i nasilja, sve do pravih progona, podsjetivši kako je prošlih dana u Kini zatvoren jedan katolicki biskup. A osvrnuvši se na stanje u Italiji, imajuci u vidiku donošenje državnoga proracuna za sljedecu godinu, poželio je posebnu pozornost poreznih politika u prilog mladih, obitelji i južne Italije. Potom je izrazio odlucno žaljenje zbog odluke Vijeca ministara Europske unije kojom se predvida financiranje istraživanja na embrijskim maticnim stanicama, što podrazumijeva ubijanje embrija. Žaljenje se odnosi i na inicijative talijanske vlade koja je omogucila takvu odluku. Kardinal je pozitivno ocijenio zakon o oprostu, a izrazio je duboku žalost zbog „morskih tragedija“ koje pogadaju ilegalne useljenike kao i zbog nesreca na poslu. Govoreci o imigraciji istaknuo je politiku utemeljenu na poštivanju ljudskih prava i neizbježnoj potrebi ostvarivanja integracije, s popratnim pravilima i procesima, izbjegavajuci varljive i opasne perspektive, te upozorio na multikulturnost koja oblikuje posebne zajednice, zatvorene u sebe.
Na koncu je predsjednik Talijanske biskupske konferencije podsjetio na lik novinarke Oriane Fallaci, koja je – kazao je – bila u središtu žucljivih rasprava, ali je dala veliko svjedocanstvo hrabrosti, moralne snage, oštroumnosti i literarnih kvaliteta, u konacnici ljubavi prema Italiji – zakljucio je kardinal Ruini.