Susresti Isusa, ljubiti Boga kojega Isus upriličuje ljudskim osjetilima, naviještati
ga svima, znajući da Evanđelje nije “neka apstraktna teorija”. To je parabola kršćanskog
života, koju je Benedikt XVI. stavio u središte svoje današnje kateheze. Opća audijencija
je održana na Trgu sv. Petra, Papa ju je posvetio životu apostola Filipa i zaključio
je pozivom na molitvu za svoje apostolsko putovanje u Njemačku, koje započinje sljedeće
subote. Benedikt XVI. je na Trgu sv. Petra susreo oko 25. tisuća vjernika, koji su
ga prihvatili s velikim oduševljenjem. Pojavio se u crvenom šeširu, sličan onome kakav
je prije nosio Ivan XXIII., i govorio o apostolu Filipu. Možemo smatrati da
se Filip obraća također i nama s ta dva glagola - dođi i vidi - koji pretpostavljaju
osobno uključivanje. Apostol nas obvezuje da Isusa upoznamo izbliza. Zapravo, prijateljstvu
treba blizina, dapače - ono dijelom od nje živi. Osim toga, ne treba zaboraviti da
je Isus, prema onome što piše Marko, izabrao Dvanaestoricu s prvotnim ciljem da "budu
s njime”… On, naime, nije samo neki Učitelj, već je Prijatelj, dapače - Brat. Zar
bismo ga mogli upoznati ostajući udaljeni od njega? Bliskost, prisnost, navikavanje
otkrivaju nam pravi identitet Isusa Krista. Evo, upravo nas na to podsjeća
apostol Filip. I drugi evanđeoski odlomci ističu Apostolovu konkretnost. Primjerice
u prigodi umnažanja kruha ili u posredovanju između naroda i Isusa. Stajalište, primijetio
je Papa, koje zahtijeva pozornost: To nas uči da i mi uvijek moramo biti spremni,
kako za primanje pitanja i prizivanja, bez obzira s koje strane dolazila, tako
i za njihovo usmjeravanje na Gospodina, jedinoga koji ih u potpunosti može
zadovoljiti. Važno je, zapravo, znati da mi nismo krajnji primatelji molitava onih
koji nam se približavaju, već je to Gospodin: njemu moramo uputiti bilo koga tko se
nalazi u potrebi. Dakle, svatko od nas mora biti put otvoren prema njemu! Naime,
dok Ivanov Proslov govori o izričitom Isusovu interveniranju, što se bitno temelji
na njegovim riječima, u Filipovu odgovoru Isus se osvrće na svoju vlastitu osobu kao
takvu, prepuštajući da se shvati kako Ga je moguće razumjeti ne samo po onome što
kaže, već još više preko onoga što On jednostavno jest: Da bismo se izrazili
preko paradoksa Utjelovljenja, opravdano možemo reći da je Bog sebi samome dao ljudsko
lice, ono Isusovo, i zato otada pa naovamo - ako doista želimo spoznati lice
Božje - moramo razmatrati Isusovo lice! Dakle, zaključio je Benedikt XVI.,
evo cilja kojemu treba stremiti naš život: susresti Isusa kako se s njim susreo Filip,
nastojeći u njemu vidjeti nebeskoga Oca. Ako bi taj napor izostao, uvijek bismo se
vraćali samo sebi kao u ogledalu, te bismo bili sve više sami! Filip nas, međutim,
uči da se prepustimo da nas Isus osvoji, uči nas kako biti s Njime, te da i druge
pozovemo da s nama dijele to prijeko potrebno društvo. Na svršetku kateheze Papa
je pozvao vjernike na molitvu za njegov posjet Njemačkoj, od 9. do 14. rujna: “Zahvaljujem
Gospodinu na mogućosti što mi je omogućio uputiti se po privi put nakon izbora za
Rimskog biskupa, u Bavarsku, moju rodnu zemlju. Dragi prijatelji, pratite me
na ovome mom posjetu koji povjeravam Presvetoj Djevici. Neka ona vodi moje
korake: neka Ona za njemački narod ishodi obnovljeno proljeće vjere i građanskog napretka”. Papa
Benedikt XVI. hrvatske je hodočasničke skupine pozdravio ovim riječima: