O zbivanjima u Crkvi u Hrvata, pripremio Vedran Šmitran

Crkva u Hrvata danas je na posljednje ovozemaljsko počivalište ispratila svoga pastira Marka Culeja, prvoga varaždinskog biskupa. Proteklih dana svi su jednodušni u onome što se nije dalo sakriti za njegova života – biskup Marko bio je velikodušan i jednostavan pastir. Istaknuo je to i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predvodeći danas Misu zadušnicu i sprovodne obrede u varaždinskoj katedrali. Biskup Marko bio je velikodušan i jednostavan pastir. U svojoj je svećeničkoj i biskupskoj službi proživio različita iskustva pastoralnoga poslanja, radeći neumorno i zauzeto. Uvijek je bio spreman ljubiti, ohrabriti, ne zaboravljajući nikoga – istaknuo je kardinal Bozanić. Podsjetimo, biskup Marko Culej bio je pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji na poseban način zadužen za pastoralnu skrb osoba lišenih slobode te za pastoral Roma, čime je pružao svjedočanstvo brige za ljude koji se često i nepravedno nalaze na rubu društva.
Među brojnim brzojavima sućuti, izdvajamo onaj požeškoga biskupa Antuna Škvorčevića, koji je podsjetio na utemeljenje Varaždinske i Požeške biskupije, kada je papa Ivan Pavao II., istoga dana prije devet godina, njima dvojici iz klera Zagrebačke nadbiskupije povjerio službu prvih pastira novih mjesnih Crkvi. To nas je povezalo u bratsko zajedništvo trajnoga dosluha i brige u nastojanju oko organiziranja i izgradnje početaka djelovanja biskupija. Stoga odlazak biskupa Marka u vječnost osjećamo u svojoj mladoj mjesnoj Crkvi kao nestanak jedne od naših najbližih osoba – poručio je biskup Škvorčević. Proteklih dana tisuće vjernika pohodilo je varaždinsku katedralu kako bi se oprostilo od biskupa Marka, a današnji sprovod okupio je sve naše biskupe, predstavnike građanskih vlasti i drugih vjerskih zajednica, te prije svega mnogobrojne vjernike, kojima je biskup Marko Culej i posvetio čitav svoj život.
U Pražnicama na Braču jučer je u nazočnosti vjerničkoga mnoštva pokopan mons. Josip Mihovilović, generalni vikar Hvarske biskupije i župnik katedralne župe sv. Stjepana u Hvaru. Mons. Mihovilović iznenada je preminuo u nedjelju, 20. kolovoza, u Kliničkome bolničkom centru u Splitu, u 59. godini života i 35. godini svećeništva. Misu zadušnicu u njegovoj rodnoj župi predvodio je hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk, koji je u propovijedi ustvrdio kako nam se smrt predstavlja kao iznenađenje, unatoč tome što smo poučeni životnim okolnostima mnogih smrtnih slučajeva. Jedina utjeha je Krist koji je prošao istim putem – kazao je biskup Štambuk, dodavši kako svećenik ne živi sebi, već drugima. Stoga njegovom smrću umire i dio nas, jer umire netko tko pripada drugima – poručio je biskup Štambuk.
Na inicijativu upravitelja srebreničke filijale fra Martina Antunovića, nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić posjetio je 20. kolovoza malu katoličku zajednicu u Srebrenici. Tom prigodom predvodio je Misu u kapelici izgrađenoj na poticaj pokojnoga vrhbosanskog svećenika Ivana Mrše, koji je godinama pastoralno skrbio za malobrojne raspršene katolike u Istočnoj Bosni. Kapelicu je izgradila provincija Bosne Srebrene u povodu 700. obljetnice dolaska franjevaca u Bosnu i Hercegovinu (1291-1991.), i to na temeljima starodrevnoga franjevačkog samostana u Srebrenici, po kojemu je Provincija i dobila ime Bosna Srebrena. Na Misi se okupila katolička zajednica u Srebrenici, koja broji tridesetak obitelji, a bili su prisutni i predstavnici Islamske zajednice. Kardinal Puljić ohrabrio je malobrojne katolike koji su unatoč svim teškoćama ostali u ovome dijelu Bosne, poručivši im da nisu ni sami ni zaboravljeni. Kardinal se također susreo s predstavnicima općinskih vlasti, a potom je zajedno s njima i s predstavnicima Islamske zajednice pohodio Memorijalni centar u Potočarima.