Papa Benedikt XVI. imenovao je isusovca oca Joséa Gabriela Funesa novim ravnateljem Vatikanske zvjezdarnice

(21. kolovoza 2006. – RV) Papa Benedikt XVI. imenovao je isusovca oca Joséa Gabriela Funesa novim ravnateljem Vatikanske zvjezdarnice, koji će na tom mjestu naslijediti američkoga isusovca oca Georgea V. Coynea. Otac Funes rođen je prije 43 godine u Cordobi, u Argentini. U Družbu Isusovu ušao je 1985., a za svećenika je zaređen 1995. godine. Na sveučilištu u Cordobi je diplomirao astronomiju, a teološki je studij završio na Papinskome sveučilištu Gregoriana. Na sveučilištu u Padovi je doktorirao iz astronomije, a i autor je brojnih istraživanja. Povijest Vatikanske zvjezdarnice započinje u vrijeme kada je Grgur XIII., u okviru pripreme reforme kalendara, 1578. godine u Vatikanu dao sagraditi Toranj vjetrova. Nakon dugoga nedjelovanja, Leon XIII. je, motu proprijem „Ut mysticam“, 1891. godine u njemu ustanovio novu Vatikansku zvjezdarnicu. Pio X. je potom, 1910. godine, dao toj ustanovi više prostora, odredivši za nju jednu zgradu u vatikanskim vrtovima, dok ju je 1934. godine, Pio XI. potpuno obnovio, preselivši ju u Castel Gandolfo i povjerivši ju na upravljanje Družbi Isusovoj. Početkom '80-ih godina, zbog prejakoga osvjetljenja neba nad Castel Gandolfom, Vatikanska je zvjezdarnica otvorila jedno sjedište u Tucsonu, u Arizoni. U njemu astronomi provode veći dio godine u svrhu promatranja i istraživanja, dok se u Castel Gandolfu i dalje nalazi uprava, te biblioteka, računari i muzej.
(21. kolovoza 2006. – RV) Papa Benedikt XVI. je kardinalu Marianu Jaworskom, nadbiskupu Lavova za vjernike latinskoga obreda, uputio poruku za njegov 81. rođendan, izražavajući tople i srdačne čestitke. Zahvaljujem Bogu za vaše velikodušno služenje Crkvi, posebice za vaš prinos u Ukrajini – stoji u poruci. Kardinal Jaworski rođen je 21. kolovoza 1926. u Lavovu u Ukrajini. Poslije mature 1945. godine, ušao je u bogosloviju, a nakon boljševičke okupacije Lavova premješten je u Kalwariju Zebrzydowsku u Poljskoj. Za svećenika je zaređen 25. lipnja 1950. godine. Od 1970. do 1980. godine bio je tajnik Znanstvenoga vijeća Poljske biskupske konferencije. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je, 1984. godine, apostolskim administratorom Lubaczówa, a 1991. godine nadbiskupom metropolitom Lavova za vjernike latinskoga obreda. Veoma je poznat kao pisac; objavio je 142 rada uglavnom na području teologije i filozofije. Ponajviše je pisao o problematici filozofije religije.
(21. kolovoza 2006. – RV) I u prigodi predstavljanja kazališnoga komada 'Otajstvo ljubavi svete Ivane Arške', francuskoga pisca Charelesa Peguya, misli su pape Benedikta XVI. bile upućene na slojevitu situaciju na Bliskome istoku, te na druge ratove u svijetu. Predstava je izvedena u čast Svetoga Oca, u atriju apostolske palače u Castel Gandolfu u subotu, 19. kolovoza, pod pokroviteljstvom monegaške nadbiskupije, i u suradnji s veleposlanstvom Monaka pri Svetoj Stolici. Sveti je Otac istaknuo suvremenost poruke, prizivajući pozornost na patnje proistekle iz oružanih sukoba na Bliskome istoku i drugim dijelovima svijeta. U današnjem međunarodnom kontekstu – kazao je Benedikt XVI. – pred dramatičnim događajima na Bliskome istoku, pred patnjama izazvanim nasiljem u brojnim dijelovima svijeta, poruka koju Charles Peguy prenosi u djelu 'Otajstvo ljubavi svete Ivane Arške', ostaje veoma plodan izvor za razmišljanje. U ovome bogatom tekstu, Peguy je snažno dočarao krik koji Ivana upućuje Bogu, moleći ga da ukloni bijedu i patnju koje je vidjela oko sebe, izražavajući, osim toga, čovjekov nemir i njegovo traženje sreće. Djelo, koje su predstavile tri darovite glumice, potiče na duboko razmišljanje o uvijek nazočnim temama u mislima naših suvremenika, te nas uvodi u srce kršćanskoga otajstva – kazao je Papa i dodao kako nam je kazališni komad očitovao da snažan krik svete Ivane, koji izražava njezinu bol i zaprepaštenost, očituje iznad svega njezinu živu i jasnu vjeru, prožetu nadom i hrabrošću. Uvodeći nas u još dublju meditaciju, Peguy nam u Otajstvu Muke Kristove, pokazuje onoga koji, u konačnici, daje smisao molitvi mlade žene, čija nas duševna snaga raznježuje. Odatle želja Benedikta XVI. da Bog posluša molitvu te svetice iz Domremya, kao i našu, te našemu svijetu podari mir za kojim čeznemo.