Vijesti iz Crkve i svijeta

Terorizam i podjele među narodima u ime religije, koji su u začecima brojnih ratova, snažno zabrinjavaju mlade. Stoga je na svršetku IV. međunarodnog skupa „Mladi prema Asizu“, 13. kolovoza, više od 600 mladih okupljenih iz 27 zemalja, preko veleposlanika akreditiranih pri Svetoj Stolici, brojnim šefovima država uputilo iz Asiza poruku mira. Uzevši u obzir ratove i uzbune zbog atentata iz prošlih dana, mladi se pitaju: Ne stvara li se među narodima kultura nepovjerenja, straha, osude i diskriminacije? Zar to nije možda najopasniji rat? U pismu se ističe kako su mladi, dolazeći u Asiz, prešli na tisuće kilometara kako bi u ime Boga, u bratstvu i veselju dijelili san mira. Osim toga, istaknuli su kako dobro poznaju brojne političke, gospodarske i društvene nepravde u raznim zemljama. Stoga zahtijevaju od šefova država da ih zajednički uklanjaju. Osim zauzimanja oko smanjenja vanjskog duga siromašnih zemalja, zahtijeva se također uklanjanje uzroka nepravde; veći obzir prema potrebama naroda, te zalaganje za opće dobro. Mladi su nadalje zatražili da se dade više prostora politikama za mlade: većoj kulturnoj razmjeni, te da se više ne ulaže u proizvodnju oružja nego u ljudsko obrazovanje.
Dijecezanski dio procesa za beatifikaciju pape Lucanija je pri kraju, možda će biti dovršen za blagdan svetoga Martina, 11. studenoga – kazao je monsinjor Giorgio Lise, dopostulator kauze za beatifikaciju pape Lucianija u prigodi predstavljanja proslave 28. obljetnice njegova izbora za papu. Veliku je pozornost privuklo navodno čudo: čudesno ozdravljenje od raka jednoga čovjeka u talijanskoj pokrajini Apuliji, o čemu je obaviješten Zbor za proglašenje svetih. Rezultati dijecezanskoga procesa bit će dostavljeni Zboru za proglašenje svetih koji će nastaviti proces beatifikacije. Podsjetimo, papa Luciani je izabran 26. kolovoza 1978. godine, uzeo je ime Ivan Pavao I. Preminuo je nakon 33 dana papinstva, odnosno 28. rujna 1978. godine.
Predsjednik Sjeverne Koreje dopustio je izgradnju ruske pravoslavne crkve u Pyongyangu, posvećene Presvetome Trojstvu. Crkvu je 13. kolovoza posvetio metropolit Kirill, šef odjela za vanjske poslove Moskovskoga patrijarhata. Metropolit je također zaredio Fjodora Kima, Korejca, koji je studirao u sjemeništu u Moskvi, i imenovao ga župnikom crkve. Važnost političkoga događaja – prema talijanskome katoličkom dnevniku 'Avvenire' – istaknuta je činjenicom što je na posveti crkve sudjelovao zamjenik Premijera Sjeverne Koreje. Nakon uspostave komunističkoga režima u Sjevernoj Koreji, ta je država od 1945. godine, provodila sustavnu protuvjersku politiku. Prema podacima kardinala Cheonga Jinsuka,nadbiskupa Seula, glavnoga grada Južne Koreje, u Sjevernoj je Koreji prije 1945. godine, u oko 50 župa bilo 55 tisuća katolika sa 160 svećenika i redovnika; o njima se danas ništa ne zna.