Opća audijencija srijedom

(16. kolovoza 2006. – RV) Nakon što je jučer, na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije, istaknuo Mariju Kraljicu mira, papa Benedikt XVI. je danas, pred oko 4000 hodočasnika nazočnih na općoj audijenciji održanoj u Castel Gandolfu, ponovno govorio o Presvetoj Djevici uznesenoj na nebo, kao o znaku nade koji poziva ljude da u Božjoj ljubavi traže odgovore na velika životna pitanja. Sveti je Otac već jučer potaknuo kršćane da zemlju smatraju prolaznim trenutkom na putu prema konačnome cilju Raja. Govoreći o tome i danas na audijenciji, Papa je napomenuo kako ljudska inteligencija – koliko god znanost i tehnika potvrđivale njezinu izvanrednost – ona neće moći nikada dati odgovore o istini, koje čovjek traži, nego samo Božja ljubav. U toj ljubavi čovjek pronalazi i smisao povijesti, i utjehu u odnosu na otajstvo smrti i patnje; a to su odgovori za koje Marija, svojom majčinskom nježnošću, nastoji kako bi ih čovječanstvo primijetilo.
Nadahnut i danas jučerašnjom svetkovinom Velike Gospe, Sveti je Otac kazao kako je taj blagdan uvijek bio duboko življen u kršćanskome narodu. Taj blagdan govori o sigurnoj nadi i utjesi, međutim, toliko smo obuzeti svakodnevnim događajima da ponekad zaboravljamo tu utješnu duhovnu stvarnost, koja je važna istina vjere. Što učiniti – upitao se Sveti Otac - kako bi današnje društvo uvijek primjećivalo taj sjajni znak nade? Svodeći svemogućnost određenoga ljudskog mentaliteta na njezine granice. Ima onih – pojasnio je Papa - koji danas žive kao da neće nikada umrijeti ili kao da sve završava smrću; neki se ponašaju kao da je čovjek jedini stvaratelj vlastite sudbine, kao da Bog ne postoji, dolazeći ponekad čak i do toga da niječu da za Njega ima mjesta u našem svijetu. Veliki uspjesi tehnike i znanosti, koji su znatno poboljšali uvjete čovječanstva, ostavljaju međutim bez odgovora najdublja pitanja ljudske duše. Samo otvorenost za otajstvo Boga, koji je Ljubav, može ugasiti žeđ za istinom i srećom u našem srcu; samo pogled na vječnost može dati istinsku vrijednost povijesnim događajima, a posebice otajstvu ljudske krhkosti, patnje i smrti – istaknuo je Sveti Otac. Taj je pogled na vječnost Marija znala osjetiti u punini. I zahvaljujući svojemu savršenom pristajanju na Božju volju, postala je prvo ljudsko biće koje je živjelo na zemlji, ne smatrajući ju „konačnom domovinom“, i koje je čovjeku pokazalo put prema nebu. Zbog toga, unatoč tisućama svakodnevnih teškoća, ne smijemo izgubiti vedrinu i mir – upozorio je Sveti Otac. Sjajni znak Uznesene na nebo još više blista kada se čini da se na obzorju gomilaju žalosne sjene boli i nasilja. Sigurni smo u to da Marija, nježnom strepnjom iz visine prati naše korake, umiruje nas u času tmine i oluje, i ohrabruje nas svojom majčinskom rukom. Ohrabreni tom sviješću, nastavljamo s pouzdanjem svoj hod kršćanskoga zalaganja onamo kamo nas vodi Providnost – kazao je Sveti Otac te se na koncu sa zahvalnošću spomenuo brata Rogera Schutza, utemeljitelja Zajednice iz Taizéa, koji je ubijen tijekom večernje molitve na današnji dan prije godinu dana. Njegovo svjedočanstvo kršćanske vjere i ekumenskoga dijaloga bilo je dragocjena pouka za cijele naraštaje mladih. Molimo Gospodina da žrtva njegova života doprinese učvršćenju zalaganja za mir i solidarnosti onih kojima je na srcu budućnost čovječanstva – kazao je na koncu Sveti Otac.