2006-08-15 18:51:44

Papa u Castel Gandolfu slavio svetkovinu Marijina Uznesenja


(15. kolovoza 2006. – RV) Na današnju svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije, papa Benedikt XVI. je, tijekom podnevnoga nagovora prije molitve Anđeoskoga pozdravljenja u Castel Gandolfu, zazvao Mariju, Kraljicu mira, kako bi izmolila slogu u cijelome svijetu. Sveti je Otac govorio o utješnoj istini vjere Marijina uznesenja na Nebo; u njezinoj proslavi – napomenuo je Papa – kršćanski narod koji hodočasti poviješću nazire ostvarivanje svojih očekivanja i sigurni znak nade. Marija je primjer i potpora za sve vjernike: ohrabruje nas da ne izgubimo pouzdanje pred teškoćama i neizbježnim svakodnevnim problemima. Jamči nam svoju pomoć i podsjeća nas da je bitno tražiti i misliti na ono što je gore, a ne na zemaljske stvari – dodao je Sveti Otac. Obuzeti svakodnevnim poslovima, naime, dolazimo u opasnost pomisliti da je ovdje, na ovome svijetu na kojemu smo samo u prolazu, krajnji smisao ljudskoga postojanja. Naprotiv, Raj je stvarni cilj našega zemaljskog hodočašća. Koliko bi drugačiji bili naši dani kada bi ih nadahnjivao taj vidik! Tako je bilo kod svetaca. Njihovi životi svjedoče da, kada se živi srcem uvijek upravljenim prema nebu, zemaljske se stvarnosti žive u njihovoj pravoj vrijednosti jer ih osvjetljuje vječna istina božanske ljubavi – napomenuo Papa te zazvao Gospin zagovor za mir. Kraljici mira, koju motrimo u nebeskoj slavi, želio bih još jednom povjeriti strepnje čovječanstva u svakom dijelu svijeta izmučenoga nasiljem – kazao je Sveti Otac. Papa se potom sjedinio sa svima koji su se u Svetištu Naše Gospe u gradu Harissa u Libanonu okupili na euharistijskome slavlju koje predvodi kardinal Roger Etchegaray. Kardinal je otputovao u tu zemlju kao posebni Papin izaslanik, kako bi donio utjehu i konkretnu solidarnost svim žrtvama sukoba, te kako bi molio za veliku nakanu mira. Sveti je Otac također izrazio svoje zajedništvo i s pastirima i vjernicima Crkve u Svetoj zemlji, okupljenima u Bazilici Navještenja u Nazaretu oko nadbiskupa Antonija Franka, papinskoga predstavnika u Izraelu i Palestini, kako bi molili na istu nakanu. Na koncu je Sveti Otac svoje misli upravio i na druge zemlje potresene dramatičnim ratovima. Moje su misli upravljene i prema dragome narodu Šri Lanke kojoj prijeti pogoršanje etničkoga sukoba; prema Iraku, u kojemu strahovito svakodnevno krvoproliće udaljuje izglede za pomirenje i obnovu. Neka Marija izmoli za sve osjećaje razumijevanja, volju za dogovorom i želju za slogom! – kazao je na koncu Sveti Otac.
U mnoštvu hodočasnika koji su se okupili u Castel Gandolfu na današnjoj podnevnoj molitvi, bila je i skupina hrvatskih vjernika.
(15. kolovoza 2006. – RV) Prije podnevne molitve Anđeo Gospodnji, Sveti je Otac u papinskoj župi svetoga Tome da Villanova u Castel Gandofu, slavio Misu za svetkovinu Marijina uznesenja na nebo. Papa Benedikt XVI. je istaknuo kako na Marijinu licu možemo vidjeti Božju ljepotu i, po njezinu uzoru, iskusiti da Božja ljubav uvijek pobjeđuje zlo. Marija, Božje prebivalište, pokazuje nam put kako bismo pronašli pravu sreću. U improviziranome nagovoru Sveti je Otac istaknuo kako nam Marija svjedoči da u povijesti ne pobjeđuje mržnja nego Božja ljubav, a s tom ljubavlju prevladava mir. Osvrćući se na prvo čitanje, uzeto iz Knjige Otkrivenja svetoga Ivana, istaknuo je kako Bog pobjeđuje zmaja, simbol svih očitovanja svjetskoga nasilja. Tu je tvrdnju popratio molitvom Mariji: Molimo Mariju, Kraljicu mira, da pomogne za pobjedu mira, danas.
Marija je blažena za sve naraštaje, jer je vjerovala, jer je sjedinjena s Bogom i s njim živi. Marija je – rekao je nadalje Papa – na zemlji pripremila prebivalište za Boga s dušom i tijelom, tako je nebu otvorila zemlju. U tome je cijeli sadržaj dogme Marijina uznesenja u nebesku slavu. Potom je pojasnio osnovno značenje Elizabetinih riječi upućenih Mariji „Blago onoj koja povjerova“. Prvi i osnovni čin kako bismo našli prebivalište u Bogu i s njim konačnu sreću jest vjerovati. A vjera je, vjera u Boga koji se očitovao u Isusu Kristu i kojega slušamo u Božjoj riječi Svetoga pisma. Vjerovati, rekao je Sveti Otac, ne znači pridodati drugim mišljenjima još jedno mišljenje. Ako Bog ne postoji, život je doista prazan, prazna je budućnost. Ako Bog, naprotiv, postoji, sve se mijenja, život je svjetlost, naša je budućnost svjetlost, imamo također putokaz za život. Marija osim ovoga temeljnog čina vjere, koji je životni, u hvalospjevu Veliča dodaje: protegnu svoje milosrđe nad onima koji ga se boje. Govori, dakle, o Božjem strahu. Strah - pojasnio je Papa - nije tjeskoba, budući da kao djeca nemamo tjeskobe pred Ocem. Strah Božji je osjećaj odgovornosti koju trebamo imati, odgovornost za dio svijeta koji nam je povjeren u našem životu. Dobrim upravljanjem tim dijelom svijeta i povijesti, što smo mi, služimo pravednoj izgradnji svijeta, odnosno pobjedi dobra i mira. U dupkom punoj župskoj crkvi, molilo se za mir na Bliskome istoku, a Sveti je Otac želio istaknuti da upravo gledajući Marijino lice, možemo vidjeti Božju ljepotu, njegovu dobrotu i njegovo milosrđe.







All the contents on this site are copyrighted ©.