Pogled pape Benedikta XVI. usmjeren na humanitarne krize u cijelome svijetu
(07. kolovoza 2006. – RV) Papa Benedikt XVI. neumorno zahtijeva mir za Libanon, unatoč
gorčini zbog neslušanja apela. U nagovoru prije molitve Anđeo Gospodnji u Castel Gandolfu,
Papa se pozvao na savjest ljudi i svih institucija kako bi sukobljene strane nagovorili
na odlaganje oružja. U prošlosti, uostalom, ne samo libanonska kriza nego i izvanredna
stanja u drugim područjima zemljine kugle koja milijunima ljudi onemogućuju život
– od Afrike do Azije, od terorizma do siromaštva – bila su u mislima pape Benedikta
XVI., poglavito u nekim prigodama. Svaki Papa koji je pozvan voditi Crkvu, među svojim
ogromnim zadaćama treba posjedovati sveobuhvatno srce i pogled, koji osjećaju bilo
svijeta. To posebno dolazi do izražaja kada su u pitanju velike vrednote koje su oduvijek
mjerilo ljudskoga djelovanja, a jedna od tih vrednota je mir. U četrnaest mjeseci
svoga pontifikata, papa Benedikt XVI. – slijedeći učiteljstvo svojih prethodnika –
osvijetlio je još jednu apsolutnu vrednotu, istinu kao temelj mira, te njezinu oprečnost
– laž koja taj mir ometa. Tijekom prvih desetak dana ove godine, Papa je objasnio
svoje razmišljanje. Posebice je pred veleposlanicima akreditiranima pri Svetoj Stolici
ustvrdio kako cilj mira ne može zanemariti četiri točno određene obveze prema istini.
Zauzimanje za istinu je duša pravde; osim toga, - rekao je nadalje - zauzimanje za
istinu daje uporište i snagu pravu na slobodu, dakle otvara put praštanju i pomirbi,
i u konačnici, novim nadama. Zauzimanje za istinu je poput kralježnice, čijom se dužinom
protežu živci koji mogu pokretati planet prema napretku umjesto uništenja. Tko se
zauzima za istinu ne može ne odbaciti zakon jačega, koji se hrani na laži, a koja
je – na nacionalnoj i međunarodnoj razini – često ljudsku povijest obilježila tragedijom.
Laž se često zaodijeva prividnom istinom, ali je u stvari uvijek tendenciozna i izbirljiva,
sebično okrenuta instrumentaliziranju čovjeka i, u konačnici, njegovom podjarmljivanju.
Politički sustavi u prošlosti, i ne samo prošlosti, gorak su dokaz toga. Nasuprot
laži nalazi se istina i istinitost, koje vode u susret s drugim, njegovom priznavanju
i razumijevanju; zbog svjetlosti koja joj je svojstvena. Ljubav prema istini je, zbog
svoga unutarnjeg dinamizma, sva okrenuta nepristranome i velikodušnome razumijevanju
i prihvaćanju unatoč bilo kakvoj teškoći – kazao je Benedikt XVI. pred diplomatskim
zborom. Za Papu je mir dar Boga koji je kao dijete obasjao betlehemsku noć. Benedikt
XVI. se u božićnoj poruci Gradu i svijetu obraća svakome čovjeku. Suvremeni čovječe,
odrasli, premda ponekad slab u razmišljanju i volji – stoji u poruci – pusti se da
te Betlehemsko dijete vodi za ruku; ne boj se, povjeri Mu se. Oživljavajuća snaga
njegove svjetlosti ohrabruje te da se zauzmeš u izgradnji novoga svjetskog poretka,
utemeljenoga na pravednim etičkim i gospodarskim odnosima. Neka njegova ljubav vodi
narode i rasvijetli zajedničku svijest da smo obitelj pozvana na izgradnju odnosa
povjerenja i uzajamne potpore. Bez njegove nazočnosti koja prosvjetljuje ljude u opasnosti
je budućnost planeta. O tim opasnostima Sveti je Otac govorio 1. siječnja u homiliji
za 39. Svjetski dan mira. Nasuprot nastavku nepravde i nasilja, koje i dalje pritišću
razna područja zemaljske kugle; nasuprot novim i još opasnijim prijetnjama miru –
terorizmu, nihilizmu i fanatičnome fundamentalizmu – treba više nego ikad zajednički
raditi za mir. Potreban je trzaj hrabrosti i povjerenja u Boga i čovjeka kako bi se
odlučilo zajednički ići putom mira. To se zahtijeva od svih: pojedinaca, naroda, međunarodnih
organizacija i svjetskih sila. Papa Benedikt XVI. često se obraća Ujedinjenim
narodima, koji bi trebali jamčiti ljudska prava, promicati pravdu i solidarnost, ali
on u svome pastirskom srcu nosi sva krizna područja, ne samo ona u koja su uperena
svjetla medija. Dakle, Sveta Zemlja, Libanon i Irak: Papa za sve njih želi bolju budućnost,
ali se ne zaustavlja na njima, njegov pogled je sveobuhvatan. Njegove misli su upravljene
prema Africi, poglavito zemljama na području Velikih jezera, gdje se još osjećaju
tragične posljedice prošlih bratoubilačkih ratova; zatim ispaćenome stanovništvu Darfura,
na koje se okomio oduran bijes, koji bi mogao imati opasne međunarodne posljedice
te brojnim drugim područjima u svijetu gdje se vode krvavi sukobi . U poruci gradu
i svijetu za Uskrs, misleći na Latinsku Ameriku, Papa je pozvao vlade na zalaganje
oko učvršćivanja demokratskih institucija, poboljšavajući životne uvjete milijuna
građana, te iskorjenjujući tešku ranu otmice ljudi. U središtu Papine skrbi je čovjek
i njegov život, a to je očito iz riječi upućenih akreditiranim veleposlanicima. Ovdje
mislim na beskrajna mnoštva ljudi koji trpe zbog gladi. Oni ne uživaju mir, premda
nisu u ratu: oni su nemoćne žrtve rata. Na um spontano dolaze užasne slike kampova
izbjeglih ili raseljenih osoba – u raznim dijelovima svijeta - sakupljenim u prihvatnim
centrima, kako bi izbjegli ružniju sudbinu, ali im je sve potrebno… Mislim i na sve
one koji su zbog nedostojnih životnih uvjeta prisiljeni napustiti vlastitu zemlju
i svoje drage, u nadi dostojnijega života. Ne možemo zaboraviti ranu trgovine ljudima,
ona je sramota našega doba – kazao je Papa. Ako je mir cilj svake osobe dobre volje,
– istaknuo je Sveti Otac – za kršćane je on trajno poslanje koje se odnosi na sve;
to je zahtjevna misija koja ih obvezuje naviještati i svjedočiti Evanđelje mira, ističući
kako je priznavanje potpune Božje istine nezaobilazan uvjet za učvršćenje istine mira.
Papa Benedikt XVI. je poželio da ta svijest sve više raste kako bi svaka kršćanska
zajednica postala kvasac čovječanstva preporođenoga u ljubavi.