2006-08-07 19:12:09

Pogled pape Benedikta XVI. usmjeren na humanitarne krize u cijelome svijetu


(07. kolovoza 2006. – RV) Papa Benedikt XVI. neumorno zahtijeva mir za Libanon, unatoč gorčini zbog neslušanja apela. U nagovoru prije molitve Anđeo Gospodnji u Castel Gandolfu, Papa se pozvao na savjest ljudi i svih institucija kako bi sukobljene strane nagovorili na odlaganje oružja. U prošlosti, uostalom, ne samo libanonska kriza nego i izvanredna stanja u drugim područjima zemljine kugle koja milijunima ljudi onemogućuju život – od Afrike do Azije, od terorizma do siromaštva – bila su u mislima pape Benedikta XVI., poglavito u nekim prigodama. Svaki Papa koji je pozvan voditi Crkvu, među svojim ogromnim zadaćama treba posjedovati sveobuhvatno srce i pogled, koji osjećaju bilo svijeta. To posebno dolazi do izražaja kada su u pitanju velike vrednote koje su oduvijek mjerilo ljudskoga djelovanja, a jedna od tih vrednota je mir. U četrnaest mjeseci svoga pontifikata, papa Benedikt XVI. – slijedeći učiteljstvo svojih prethodnika – osvijetlio je još jednu apsolutnu vrednotu, istinu kao temelj mira, te njezinu oprečnost – laž koja taj mir ometa.
Tijekom prvih desetak dana ove godine, Papa je objasnio svoje razmišljanje. Posebice je pred veleposlanicima akreditiranima pri Svetoj Stolici ustvrdio kako cilj mira ne može zanemariti četiri točno određene obveze prema istini. Zauzimanje za istinu je duša pravde; osim toga, - rekao je nadalje - zauzimanje za istinu daje uporište i snagu pravu na slobodu, dakle otvara put praštanju i pomirbi, i u konačnici, novim nadama. Zauzimanje za istinu je poput kralježnice, čijom se dužinom protežu živci koji mogu pokretati planet prema napretku umjesto uništenja. Tko se zauzima za istinu ne može ne odbaciti zakon jačega, koji se hrani na laži, a koja je – na nacionalnoj i međunarodnoj razini – često ljudsku povijest obilježila tragedijom. Laž se često zaodijeva prividnom istinom, ali je u stvari uvijek tendenciozna i izbirljiva, sebično okrenuta instrumentaliziranju čovjeka i, u konačnici, njegovom podjarmljivanju. Politički sustavi u prošlosti, i ne samo prošlosti, gorak su dokaz toga. Nasuprot laži nalazi se istina i istinitost, koje vode u susret s drugim, njegovom priznavanju i razumijevanju; zbog svjetlosti koja joj je svojstvena. Ljubav prema istini je, zbog svoga unutarnjeg dinamizma, sva okrenuta nepristranome i velikodušnome razumijevanju i prihvaćanju unatoč bilo kakvoj teškoći – kazao je Benedikt XVI. pred diplomatskim zborom. Za Papu je mir dar Boga koji je kao dijete obasjao betlehemsku noć. Benedikt XVI. se u božićnoj poruci Gradu i svijetu obraća svakome čovjeku. Suvremeni čovječe, odrasli, premda ponekad slab u razmišljanju i volji – stoji u poruci – pusti se da te Betlehemsko dijete vodi za ruku; ne boj se, povjeri Mu se. Oživljavajuća snaga njegove svjetlosti ohrabruje te da se zauzmeš u izgradnji novoga svjetskog poretka, utemeljenoga na pravednim etičkim i gospodarskim odnosima. Neka njegova ljubav vodi narode i rasvijetli zajedničku svijest da smo obitelj pozvana na izgradnju odnosa povjerenja i uzajamne potpore. Bez njegove nazočnosti koja prosvjetljuje ljude u opasnosti je budućnost planeta. O tim opasnostima Sveti je Otac govorio 1. siječnja u homiliji za 39. Svjetski dan mira. Nasuprot nastavku nepravde i nasilja, koje i dalje pritišću razna područja zemaljske kugle; nasuprot novim i još opasnijim prijetnjama miru – terorizmu, nihilizmu i fanatičnome fundamentalizmu – treba više nego ikad zajednički raditi za mir. Potreban je trzaj hrabrosti i povjerenja u Boga i čovjeka kako bi se odlučilo zajednički ići putom mira. To se zahtijeva od svih: pojedinaca, naroda, međunarodnih organizacija i svjetskih sila.
Papa Benedikt XVI. često se obraća Ujedinjenim narodima, koji bi trebali jamčiti ljudska prava, promicati pravdu i solidarnost, ali on u svome pastirskom srcu nosi sva krizna područja, ne samo ona u koja su uperena svjetla medija. Dakle, Sveta Zemlja, Libanon i Irak: Papa za sve njih želi bolju budućnost, ali se ne zaustavlja na njima, njegov pogled je sveobuhvatan. Njegove misli su upravljene prema Africi, poglavito zemljama na području Velikih jezera, gdje se još osjećaju tragične posljedice prošlih bratoubilačkih ratova; zatim ispaćenome stanovništvu Darfura, na koje se okomio oduran bijes, koji bi mogao imati opasne međunarodne posljedice te brojnim drugim područjima u svijetu gdje se vode krvavi sukobi . U poruci gradu i svijetu za Uskrs, misleći na Latinsku Ameriku, Papa je pozvao vlade na zalaganje oko učvršćivanja demokratskih institucija, poboljšavajući životne uvjete milijuna građana, te iskorjenjujući tešku ranu otmice ljudi. U središtu Papine skrbi je čovjek i njegov život, a to je očito iz riječi upućenih akreditiranim veleposlanicima. Ovdje mislim na beskrajna mnoštva ljudi koji trpe zbog gladi. Oni ne uživaju mir, premda nisu u ratu: oni su nemoćne žrtve rata. Na um spontano dolaze užasne slike kampova izbjeglih ili raseljenih osoba – u raznim dijelovima svijeta - sakupljenim u prihvatnim centrima, kako bi izbjegli ružniju sudbinu, ali im je sve potrebno… Mislim i na sve one koji su zbog nedostojnih životnih uvjeta prisiljeni napustiti vlastitu zemlju i svoje drage, u nadi dostojnijega života. Ne možemo zaboraviti ranu trgovine ljudima, ona je sramota našega doba – kazao je Papa. Ako je mir cilj svake osobe dobre volje, – istaknuo je Sveti Otac – za kršćane je on trajno poslanje koje se odnosi na sve; to je zahtjevna misija koja ih obvezuje naviještati i svjedočiti Evanđelje mira, ističući kako je priznavanje potpune Božje istine nezaobilazan uvjet za učvršćenje istine mira. Papa Benedikt XVI. je poželio da ta svijest sve više raste kako bi svaka kršćanska zajednica postala kvasac čovječanstva preporođenoga u ljubavi.







All the contents on this site are copyrighted ©.