Papa ponovno uputio apel za mir na Bliskome istoku

(31. srpnja 2006. – RV) Odmah odložiti oružje i s hrabrošću se zauzeti u izgradnji mira – kazao je Sveti Otac jučer u podnevnome nagovoru prije molitve Anđeo Gospodnji, vrativši se u ljetnu rezidenciju u Castel Gandolfo nakon odmora provedenog u talijanskoj pokrajini Valle D'Aosta. Pun je tuge Papin apel, koji potvrđuje kako jedino put dijaloga može izgraditi čvrst i trajan suživot među narodima. Nazočni su Papin apel prihvatili dirljivim povicima: Mir! Mir!
U ime Boga, odložite oružje: Papin je apel za mir na Bliskome istoku krik boli. Papa je blizak patnjama naroda zahvaćenih sukobom. U sukobu nije samo razaranje i smrt, primijetio je Sveti Otac. „U srcima brojnih čini se da raste mržnja i želja za osvetom. To dokazuje kako se ne može uspostaviti pravda, stvoriti novi poredak i izgraditi istinski mir kad se pribjegava sredstvu nasilja“ istaknuo je Sveti Otac i dodao: U ime Božje obraćam se svim odgovornima za nasilje, kako bi sve strane odmah odložile oružje. Obraćam se vladajućima i međunarodnim institucijama kako bi se bespoštedno zauzeli u postizanju potrebne obustave neprijateljstava te da tako započnu izgradnju, pomoću dijaloga, trajnoga i stabilnoga suživota svih naroda Bliskoga istoka. Sveti je Otac potom ohrabrio sve ljude dobre volje kako bi povećali slanje humanitarne pomoći napaćenome stanovništvu, te se još jednom obratio svima da se pridruže molitvi za mir: Poglavito neka se nastavi iz svakoga srca uzdizati molitva dobrom i milostivom Bogu, kako bi svoj mir udijelio tom području i cijelome svijetu. Benedikt XVI. molitvu je za mir povjerio zagovoru Blažene Djevice Marije, Majke Kneza mira i Kraljice mira, veoma štovane u zemljama Bliskoga istoka, gdje ćemo, nadamo se, istaknuo je Papa, brzo vidjeti kako vlada ono pomirenje za koje je Gospodin prikazao svoju dragocjenu krv. Potom je podsjetio kako je Crkva pokazala put za postizanje mira. Više nego ikad vidimo kako je proročki i u isto vrijeme realističan glas Crkve, kada, nasuprot ratovima i sukobima svake vrste, pokazuje put istine, pravde, ljubavi i slobode, kako je istaknuto u neprolaznoj enciklici 'Pacem in terris' blaženoga Ivana XXIII. Taj put čovječanstvo i danas treba prijeći kako bi postiglo željeno dobro mira. Prije ponovnoga apela za mir na Bliskome istoku, Papa je zahvalio vjernicima koji su došli u apostolsku palaču u Castel Gandolfu, rekavši kako će tu ostati do svršetka ljeta, jedino će u rujnu nakratko prekinuti boravak u Castel Gandolfu zbog apostolskoga pohoda svojoj Bavarskoj. Obrativši se hodočasnicima, kazao je kako oni „pridonose da se, čak i u obiteljskome okružju ljetne rezidencije, ističe univerzalni crkveni vidik našega okupljanja na marijansku molitvu“. Neposredno prije pozdrava, Papa je podsjetio kako će Crkva idućih dana slaviti liturgijski spomen nekih velikih svetaca: svetoga Ignacija Lojolskoga, utemeljitelja Družbe Isusove, čiji spomen Crkva danas slavi; 1. kolovoza, svetoga Alfonsa Mariju de Liguorija, utemeljitelja Redemptorista; te 4. kolovoza, svetoga Ivana Vianneya, zaštitnika župnika. Uzor i zagovor ovih svijetlih svjedoka neka nam pomognu kako bismo napredovali na putu svetosti – poželio je Sveti Otac.
(31. srpnja 2006. – RV) U ime Boga, odložite oružje – snažan je apel za mir na Bliskome istoku koji je papa Benedikt XVI. uputio jučer tijekom podnevnoga nagovora, i koji je izazvao snažne emocije, posebice stoga što ga je Sveti Otac uputio na dan koji je obilježilo krvoproliće u libanonskome mjestu Cana, a u kojemu je stradalo više desetaka djece. Sveti je Otac ponovno potaknuo sve vjernike da se ujedine u molitvi za mir u toj izmučenoj regiji. S druge strane, zalaganje Svete Stolice za trenutni prekid neprijateljstava, odvija se na svim područjima. U tom su kontekstu sinoć telefonom razgovarali nadbiskup Giovanni Lajolo, tajnik u Državnome tajništvu za odnose s državama, i izraelska ministrica vanjskih poslova Tsipi Livni.
Vrlo je važan i rad crkvenih karitativnih organizacija u pomoći ratom pogođenim narodima. Govoreći za Vatikanski radio o najnužnijim potrebama u tim slučajevima, msgr. Giovanni Pietro Dal Toso, dotajnik Papinskoga vijeća Cor Unum, kazao je kako je riječ uglavnom o uvijek istim potrebama u teškim situacijama, a one se kreću od vode, pa do pokrivača i lijekova. Trebamo biti svjesni da je najmanje 700.000 izbjeglica u Libanonu, kojima treba pomoć, i u tom se smjeru usredotočuju Libanonski Caritas koji koordinira takve pothvate. Oni se izvode na različitim razinama, počevši od župâ, udrugâ, pa do nacionalne razine. Msgr. Dal Toso je nadalje napomenuo kako Katolička Crkva ne radi samo za izbjeglice nazočne u Libanonu, nego ona nastoji pomoći i stranim radnicima koji rade u Libanonu, i koji se trebaju vratiti u svoje domovine. Riječ je posebice o radnicima iz Šri Lanke, Filipina i Etiopije – napomenuo je msgr. Dal Toso te na koncu istaknuo kako se aktivnost Katoličke Crkve u ovome trenutku ne usredotočuje samo na pomoć Libanonu, nego i narodima na sjeveru Galileje. Kako bi pomogli tamošnjem pučanstvu, zauzeli su se Caritas u Jeruzalemu, a i Kustodija Svete zemlje. Donosimo pomoć i Palestincima koji žive na teritoriju pod upravom palestinskih vlasti, a ona se i u tom slučaju sastoji ponajviše u prehrambenoj pomoći i lijekovima – kazao je msgr. Dal Toso.