Sljedeća nedjelja proglašena danom molitve za Bliski istok

(20. srpnja 2006. – RV) Neka sljedeća nedjelja bude dan posvećen molitvi za mir na Bliskome istoku – apel je pape Benedikta XVI., koji je istovremeno zatražio da se odmah prekine vatra, te da se što prije otvore koridori za humanitarnu pomoć prema pučanstvu pogođenome sukobima – objavio je danas Tiskovni ured Svete Stolice.
Sveti Otac s velikom zabrinutošću prati događaje svih naroda koji trpe zbog sukoba na Bliskome istoku, te sljedeću nedjelju, 23. srpnja, proglašava posebnim danom molitve i pokore, pozivajući pastire i vjernike svih partikularnih Crkvi, kao i sve druge vjernike u svijetu, da isprose od Boga dragocjeni dar mira. Papa posebice želi – stoji nadalje u priopćenju Tiskovnoga ureda Svete Stolice – da se molitva uzdigne do Gospodina, kako bi među sukobljenim stranama odmah došlo do prekida vatre, kako bi se uspostavili humanitarni koridori za pružanje pomoći pučanstvu na borbama zahvaćenome području, te kako bi započeli razboriti i odgovorni pregovori, usmjereni na okončanje objektivno nepravednoga stanja na tom području. Libanonci imaju pravo na poštivanje integriteta i suverenosti svoje zemlje, Izraelci imaju pravo na život u miru u vlastitoj državi, a Palestinci imaju pravo na svoju slobodnu i suverenu državu. Na koncu, Sveti Otac u ovome bolnom trenutku, poziva karitativne organizacije na pomoć svim narodima pogođenima ovim okrutnim sukobom – stoji na kraju priopćenja Tiskovnoga ureda Svete Stolice.
Sveti Otac, dakle, još jednom traži da se hrabro izabere put dijaloga kako bi se izgradio mir na Bliskome istoku. Osvrnuvši se u razgovoru za Vatikanski radio na Papine apele, kao i na važnost dijaloga među religijama kako bi se poduprli susreti među narodima, biskup Vincenzo Paglia, predsjednik Povjerenstva Ekumenizam i Dijalog Talijanske biskupske konferencije, istaknuo je kako je dijalog neophodno potreban, jer suživot tih naroda zahtijeva izvanredno zalaganje, posebice u najtežim trenutcima poput ovih koje sada proživljavamo. Sigurno je da je jedini put za zaustavljanje ove tragedije oružja, ponovno uspostavljanje dijaloga na svim razinama – napomenuo je biskup, te u tom kontekstu istaknuo ulogu dijaloga među religijama. Religije, u ovom slučaju tri: Židovi, katolici i muslimani, trebaju pronaći putove, možda i uz veće zalaganje, kako bi se ponovno uspostavio splet odnosa koji jedini, bez sumnje, može dovesti do nade za mir. Podsjetimo: sve se te tri religije pozivaju na Abrahama, i sve tri su na neki način Abrahamove kćeri, stoga svi smo mi djeca jednoga Oca – kazao je biskup Paglia te na koncu spomenuo praštanje koje je – kako je govorio i Ivan Pavao II. – važan dio ljubavi, mira i snošljivosti.
U Libanonu se naziru scenariji ratnih zločina – optužba je Visokoga povjerenstva za ljudska prava i Međunarodnoga Crvenog križa, prema kojima se nijedna strana u sukobu ne brine o zaštiti civila i nevojnih infrastruktura. Prema mišljenju Louise Arbour, visoke povjerenice, bombardiranje bez razlike i mjesta na kojima se nalaze nedužni civili, neprihvatljivo je. O dramatičnome humanitarnom stanju u toj zemlji, u razgovoru za našu radio postaju posvjedočila je Laura Boldrini, glasnogovornica Visokoga povjerenstva Organizacije ujedinjenih naroda za izbjeglice, te kazala kako, prema prvim procjenama, ima oko 500.000 izbjeglica unutar Libanona, što znači da su oni napustili nastanjena mjesta i krenuli prema planinskim područjima. Brojni su pobjegli rodbini, ali na tisuće ih nema nikakav smještaj, te su se sklonili u javnim ustanovama i školama – kazala je Laura Boldrini te upozorila kako će tim ljudima uskoro trebati pružiti najosnovniju pomoć.
Rakete koje je Hezbollah jučer ispalio u centar Nazareta, pri čemu je poginulo dvoje djece, pale su nekoliko desetaka metara daleko od Bazilike Naviještenja. Taj događaj, kao i okrutnost sukoba, prouzrokovali su bijeg hodočasnika kojih je prošlih dana bilo mnogo na Svetim mjestima – kako je iz Nazareta za našu radio postaju kazao otac Riccardo Bustos, kustos bazilike. U samo četiri dana otišli su svi hodočasnici; vrlo je malo onih koji su ostali, između ostaloga i zbog toga što same vlade počinju pozivati ljude da napuste zemlju, a onima koji bi željeli doći preporučuju da to ne čine – napomenuo je o. Bustos te, izrazivši nadu u skori svršetak sukoba, kazao kako jedino što žele jest da međunarodna zajednica preuzme situaciju u svoje ruke, jer dvije strane u sukobu u ovom trenutku sigurno nisu u stanju same se zaustaviti.
U međuvremenu, Saad Hariri, vođa protusirijske većine u libanonskom Parlamentu i sin ubijenog premijera Rafika Haririja, zatražio je 19. srpnja vatikansko posredovanje u bliskoistočnom sukobu, objavilo je libanonsko veleposlanstvo pri Svetoj Stolici. Sunitski političar susreo se s državnim tajnikom kardinalom Angelom Sodanom i tajnikom za odnose među državama nadbiskupom Giovannijem Lajolom. Razgovarali su o hitnom prekidu oružanog sukoba i uspostavi koridora za humanitarnu pomoć u Libanonu. Hariri je pozvao Vatikan da upotrijebi diplomatski utjecaj na političke odgovorne za smirivanje sukoba na kriznom području. Hariri će nakon razgovora s talijanskim premijerom Romanom Prodijem i ministrom vanjskih poslova Massimom D'Alemom u potrazi za rješenjem krize otputovati u Francusku i Rusiju.
(20. srpnja 2006. – RV) Izraelsko zrakoplovstvo nesmanjenom žestinom bombardira uporišta Hezbollaha u južnom Libanonu. U pograničnim područjima došlo je do izravnih sukoba između izraelske vojske i Hezbollahovih gerilaca. U razgovoru za našu radio postaju, Kolja Canestrini, ravnatelj Talijanskoga centra za mir i stručnjak za međunarodno pravo, kazao je kako se rat ne može prihvatiti kao sredstvo za rješavanje sporova, čak ni na međunarodnoj razini. Rat je, dakle, objavljen ili neobjavljen, stanje koje uvijek stavlja u kušnju internacionalno pravo. Sigurno je da ograničavanje sukoba na dvojicu glavnih činitelja, u ovome slučaju Libanon i Izrael, jest usko gledanje koje, u stvari, dovodi u opasnost cijelu ravnotežu Bliskoga istoka. Svima je poznato da ovo stanje, koje se čini nepovratnim, može dovesti u pitanje širu geopolitičku ravnotežu – istaknuo je Canestrini. Na upit što bi trebalo učiniti, odgovorio je kako je to teško reći. Lakše je reći ono što se je moglo napraviti; trebalo je posvetiti više pozornosti alarmantnim signalima koji su u posljednjim mjesecima i godinama dolazili iz toga područja. Hezbollah je već prošle jeseni i zime napadao Izrael. Ako ništa drugo, znalo se da bi izraelski odgovor mogao prouzročiti povećanje nasilja. Međunarodna zajednica, možda zbog drugih ratova čija je legitimnost veoma upitna –ne mislim samo na Irak – nije znala prosuditi te zabrinjavajuće signale. Sada nema drugoga izlaza nego sazivanje konferencije na kojoj će sudjelovati svi činitelji. Da je to učinjeno vojna opcija ne bi imala smisla, a zna se da u ratu ne pobjeđuje onaj tko ima pravo, nego onaj tko je jači. Međunarodna će zajednica morati dugotrajnim naporom kroz pregovore pronaći izlaznu strategiju – zaključio je Canestrini.