Kardinal Martino o stanju na Bliskome istoku

(18. srpnja 2006. – RV) Papa Benedikt XVI. i Sveta Stolica s velikom pozornošću prate razvoj događaja na Bliskome istoku. Nakon snažnih apela za mir koje je Sveti Otac uputio tijekom podnevnoga nagovora 29. lipnja i u nedjelju, uslijedio je poziv državnoga tajnika kardinala Angela Sodana, na dijalog među stranama. Veliku je zabrinutost zbog bliskoistočne krize izrazio i kardinal Renato Raffaele Martino, predsjednik Papinskoga vijeća za pravdu i mir, te je, osvrnuvši se na Papine riječi tijekom podnevnoga nagovora u nedjelju, 16. srpnja, ponovno istaknuo kako širenje ratnih akcija pobuđuje veliku zabrinutost, posebice za sudbinu civilnoga pučanstva. Stanje je slojevito, teško objašnjivo, i takvo da prijeti miru i sigurnosti ne samo na tom području, već u cijelome svijetu, kao što je prošloga petka istaknuo državni tajnik kardinal Angelo Sodano. Međutim, u takvome scenariju nasilja i okrutnoga suprotstavljanja, odlučno valja odbiti kako terorističke napade jednih, tako i vojne odmazde drugih, budući da su sve to kršenja prava i najosnovnijih načela pravednosti – upozorio je kardinal Martino.
Napomenuvši nadalje kako je, u ovome scenariju, međunarodna zajednica, a posebice Ujedinjeni narodi, bez odlaganja i prije nego sukob poprimi još teže razmjere pozvana promicati dijalog i mir među suprotnim stranama, i uspostavljanje pravne države na tom području. Poželjno je – dodao je kardinal – da države ne popuste kušnji tumačenja ovoga sukoba u političkome ili ideološkome smislu, usporavajući tako ili čineći manje djelotvornim diplomatsko zalaganje i humanitarnu pomoć za civilno stanovništvo. Kardinal je potom izrazio zadovoljstvo zbog izjave koju su o Bliskome istoku objavili vođe zemalja članica skupine G8, a koji su se izjasnili spremnima surađivati s Ujedinjenim narodima u uspostavljanju mira na Bliskom istoku, te posebice, u primjeni dviju rezolucija Vijeća sigurnosti koje se odnose na Libanon, priznat kao suverena država. Izjasnili su se također spremnima za suradnju u ponovnome uspostavljanju dijaloga i suradnje između Izraela i Palestine, u svrhu mira na Bliskome istoku. Takve znakove valja ohrabriti – naglasio je kardinal, a potom upozorio kako valja voditi računa i o umiješanosti muslimanskih fundamentalističkih pokreta - posebice mislim na Hamas i Hezbollah – u ove događaje koje bismo mogli nazvati ratom. Ta činjenica stanje čini posebno zabrinjavajućim, budući da bi Sirija ili Iran mogli sudjelovati u sukobu, povećavajući ideološko suprotstavljanje i izazivajući još težu reakciju Izraela. Na koncu, ne treba zanemariti ni opasnost od korištenja nuklearnoga ili oružja za masovno ubijanje, koje bi moglo obilježiti jednu tragičnu stranicu u povijesti ljudske obitelji.
Na upit novinara ima li, u ovoj situaciji, riječi nade, kardinal je prije svega istaknuo kako je danas, više nego ikada, potrebno vratiti smisao poslanja, odnosno, poziva Ujedinjenih naroda, koji su ustanovljeni kako bi održavali mir … i sigurnost, i - kako stoji u Povelji Ujedinjenih naroda - u tom smislu treba usvojiti zajedničke stvarne mjere za prevenciju i uklanjanje prijetnji za mir. U današnjem se svijetu nijedan sukob ne može promatrati na lokalnoj razini, zbog povezanosti s ljudskim, političkim i gospodarskim područjem, te zbog svojih mogućih posljedica na mir i sigurnost u svijetu. Stoga je nužno da međunarodna zajednica postane svjesna vlastite zajedničke sudbine i žurne potrebe mirnoga rješavanja krize, uspostavljanja mira i pravne države, te pružanja humanitarne pomoći civilnome pučanstvu Bliskoga istoka – upozorio je na koncu kardinal Martino.
Otac Justo Lacunza s Papinskoga instituta arapskih studija i islamistike, osvrnuo se u razgovoru za Vatikanski radio na krizu na Bliskome istoku, koju je pogoršalo otvaranje libanonskoga fronta, te kazao kako je – prema njegovu mišljenju – bilo za očekivati da će, u stanju teške krize na Bliskome istoku, provokacije Hamasa dovesti do saveza između palestinske radikalne skupine i članova Hezbollaha. K tome, taj je savez još obilježen jasnom vezom s Iranom – kazao je o. Lacunza te istaknuo kako ga jako boli i iznenađuje ravnodušnost, a u brojnim slučajevima i nemarnost, međunarodne zajednice. Daju se velike izjave o potrebi dijaloga, mira i razvoja. Ali, kako bi se učinili konkretni koraci, treba poznavati prave motive i razloge za sve ovo što se događa na Bliskome istoku. Osim toga jako me zabrinjava i činjenica što sada imamo najmanje tri velika ratna područja: iračko, afganistansko i bliskoistočno. To znači manje sigurnosti, veće cijene nafte, a naše oči gledaju prema Srednjem istoku, ne kao na područje Svete zemlje, već kao ratnu pozornicu. Doista se nadam da će se zajednica, neovisne nacije, zauzeti svim silama kako bi riješile pitanjâ Bliskoga istoka, jer o miru na tom području ovisi i naša budućnost – napomenuo je o. Justo Lacunza.