Angelus

I ove godine s radošću provodim razdoblje svoga odmora ovdje, u Valle d’Aosta, u kući koja je toliko puta ugostila ljubljenoga Ivana Pavla II. Odmah sam uronio u ovaj predivan alpski krajolik koji pomaže u obnovi tijela i duha, a danas mi je drago što mogu s vama podijeliti ovaj obiteljski susret, kazao je Papa u nedjeljnom podnevnom nagovoru te pozdravio sve pokrajinske crkvene i građanske vlasti i svima obećao svoje molitve. Zgodnom podudarnošću, nastavio je Sveti Otac, ova nedjelja pada 16. srpnja, na dan kada se liturgijski spominjemo Blažene Djevice Marije od brda Karmel. Karmel, visoki brijeg što se izdiže uz istočnu obalu Sredozemnog mora, upravo u blizini Galileje, na svojim padinama ima brojne prirodne spilje, koje su se svidjele pustinjacima. Najpoznatiji od tih Božjih ljudi bio je veliki prorok Ilija, koji je u 9. stoljeću pr. Kr. odvažno branio čistoću vjere u Boga jedinoga i pravoga, od onečišćenja idolopokloničkim kultovima. Upravo nadahnjujući se likom Ilijinim, ustanovljen je kontemplativni red “Karmelićana”, redovničke obitelji koje će među svojim članovima imati i velike svece poput Terezije Avilske, Ivana od Križa, Terezije od Djeteta Isusa te Terezije Benedikte od Križa (u svijetu poznate kao Edith Stein). Karmelićani su u kršćanskom narodu proširili čašćenje Blažene Djevice Marije od brda Karmel, predlažući je kao uzor molitve, kontemplacije i posvete Bogu. Marija je doista prva i na nenadmašiv način povjerovala i doživjela da je Isus, utjelovljena Riječ, vrhunac susreta čovjeka s Bogom. Prihvaćajući u punini njegovu Riječ, stigla je “sretno na svetu goru”, te živi zauvijek, dušom i tijelom, s Gospodinom, kazao je Papa i Kraljici gore Karmel povjerio sve zajednice kontemplativnoga života raširene svijetom, a na osobiti način Red Karmelićana, te se spominjem samostana Quart, ne tako udaljenog odavde. Neka Marija pomogne svakom kršćaninu da susretne Boga u tišini molitve.
Ovih zadnjih dana vijesti iz Svete zemlje za sve nas su razlogom novih i teških briga, posebice zbog širenja ratnih djelovanja i u Libanon, te zbog brojnih žrtava među civilnim stanovništvom. U izvoru tih nemilosrdnih sukoba stoje nažalost objektivne situacije narušavanja prava i pravde. No, ni teroristički napadi, ni odmazda, posebice kad imaju tragične posljedice po civilno stanovništvo, ne mogu se opravdati. Ovim se putem - kao što nas to poučava i gorko iskustvo - ne dolazi do pozitivnih rezultata, istaknuo je Papa nakon molitve Anđelova pozdravljenja i dodao kako je ovaj je dan posvećen Gospi Karmelskoj, povezanoj s brdom Karmel u Svetoj zemlji koje se, nekoliko kilometara od granice s Libanonom, uzdiže nad gradom Haifom, koja je i sama nedavno pogođena. Molimo Mariju, Kraljicu mira, da izmoli od Boga temeljni dar sloge, te povede odgovorne političare ponovno putem razuma i tako otvori nove mogućnosti za dijalog i sporazum. U tom smislu pozivam mjesne Crkve da upute posebne molitve za mir u Svetoj zemlji i na čitavom Bliskom istoku.