Papino suosjećanje sa žrtvama u Valenciji

(04. srpnja 2006. – RV) Papa Benedikt XVI. u povodu nesreće u podzemnoj željeznici u Valenciji uputio mons. Agostinu Garciji Gasco Vincenteu, nadbiskupu Valencije sažalni brzojav. Saznavši s dubokim žaljenjem vijest o nesreći u podzemnoj željeznici Valencije, koja je zavila u crno mnoge obitelji, jamčim molitve za vječni pokoj žrtava i molim Gospodina da podari utjehu i vedrinu onima koji oplakuju svoje izgubljene drage. Istodobno molim da prenesete moje duboko suosjećanje obiteljima žrtava te izrazite osjećaje moje očinske blizine brojnim ranjenima. Svima s ljubavlju udjeljujem apostolski blagoslov kao znak vjere i nade u uskrslog Gospodina, stoji u Papinu brzojavu u povodu teške željezničke nesreće u Valenciji u Španjolskoj.
U izjavi za tisak u povodu teške nesreće u podzemnoj željeznici u Valenciji do koje je došlo kada su dva vagona iskočila iz tračnica pri čemu je život izgubila 41 osoba, a više od 40 ih je ranjeno od kojih neki teško, ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice dr. Joaquín Navarro-Valls izjavio je 3. srpnja kako je Sveti Otac bio odmah obaviješten o tragičnoj nesreći koja se dogodila u Valenciji i pratio je s bolom i suosjećanjem dramatične vijesti koje su stizale iz tog grada. Saznavši za nesreću, Papa se odmah povukao u svoju privatnu kapelu na molitvu za žrtve nesreće i pogođene obitelji.
Grad u kojemu se ovih dana održava V. svjetski susret obitelji, i koji se priprema za dolazak pape Benedikta XVI., žali zbog žrtava nesreće koja se dogodila u podzemnoj željeznici u Valenciji, te se sjedinjuje oko nadbiskupa Augustina Garcíe Gasca Vicentea. U program Međunarodnoga teološko-pastoralnog kongresa o prijenosu vjere u obitelji, koji je započeo danas popodne, također su unesene neke promjene, te su ukinuta kulturna zbivanja. Na vijest o tragediji, odmah je u ponedjeljak navečer reagiralo 10.000 mladih dragovoljaca, koji su u više gradskih crkvi organizirali molitvena bdijenja i Mise zadušnice za žrtve. Odaslavši obavijest putem sms-a, mladi su se u 19 sati okupili u Bazilici Gospe napuštenih, kako bi zajedno izmolili Krunicu, te sudjelovali na Svetoj Misi koju su suslavili pomoćni biskupi toga grada. Na stotine mladića i djevojaka, povjeravajući se nebeskoj Majci, dali su tako dirljivo svjedočanstvo vjere sposobne gledati prema budućnosti puni kršćanske nade. Organizatori su, osim toga, javili da su tijekom tri dana žalosti – 4., 5. i 6. srpnja - obustavljene sve proslave. Tih će se dana tijekom vjerskih slavlja u cijeloj biskupiji moliti posebne molitve za žrtve tragedije.
Nadbiskup Karl Romer, tajnik Papinskoga vijeća za obitelj, osvrnuvši se u razgovoru za Vatikanski radio na danas započeti teološko-pastoralni kongres, istaknuo je kako postoje dva vrlo važna vidika: s jedne se strane želi obnoviti obitelj, odnosno želi joj se dati nova duša, nova radost, i nova svijest o njezinim mogućnostima i dužnostima; s druge se pak strane ljudskome društvu, koje ne shvaća vrijednost i blago koje predstavlja obitelj, želi uputiti snažna i jasna riječ. Nadbiskup je nadalje istaknuo kako je vrlo važno da svi, pa i same obitelji, postanu svjesne da je obitelj temeljna stanica društva. Važno je da to ističemo svi zajedno, ne samo Papa ili svećenici, nego poglavito laici. Trebamo se svi boriti kako bi javna svijest bila preoblikovana, postajući svjesna blaga i vrednote koju predstavlja obitelj. Na novinarov upit koji je prinos kršćanskih obitelji u sekulariziranome društvu, nadbiskup je prije svega kazao kako obitelj treba biti evangelizirana, treba se stalno obnavljati u sebi, ali potom treba i ona postati evangelizator, treba drugima prenijeti Evanđelje. Obitelj je prvo mjesto na kojemu različitost među ljudima treba biti življena u ozračju sklada i istinskoga jedinstva – kazao je nadalje nadbiskup. Zdrava je obitelj, na neki način, slika čovječanstva u malome; ona je ljepota ljudskoga. Primjerice, razlika između muškarca i žene beskrajno je bogatstvo – u zdravoj obitelji, različitost ne postaje razlog za odvajanje, potištenost ili diskriminaciju, nego naprotiv, ona je za čovjeka pravo bogaćenje. A djeca, kojoj je jako potrebna pomoć i zaštita roditelja, voljena su i vrjednovana – istaknuo je nadbiskup. Odgovarajući potom na novinarov upit kako ujediniti vjernike i one koji ne vjeruju u obrani obitelji, nadbiskup je najprije kazao kako je zanimljivo primijetiti da Ivan Pavao II. u čitavome bogatstvu svojih dokumenata koji se odnose na obitelj, rijetko govori o svetosti braka. On prije svega govori o tome što je zajedničko svim muškarcima i svim ženama, ljudskome biću općenito, odnosno o naravnoj vrednoti ljudske osobe. Ivan Pavao II. je želio pokazati, kao i Benedikt XVI., da je stvarnost obitelji bogatstvo ljudskoga bića, te stoga Crkva ima pravo štititi, ne svoje interese, već sve ono što je ljudsko i što u bilo kojoj kulturi predstavlja vrednotu samoga čovječanstva. Upravo se zbog toga Crkva može doista staviti uz sve muškarce i žene dobre volje kako bi se borila za taj ideal – kazao je na koncu nadbiskup Romer.