Započeo pohod hrvatskih biskupa "ad Limina Apostolorum"

Svečanom Sv. Misom u kripti gdje se nalazi grob sv. Petra hrvatski biskupi započeli su 3. srpnja pohod ad limina Apostolorum. Misu je predvodio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Kardinal Bozanić u propovijedi je istaknuo kako se svi biskupi u Rimu osjećaju kao u svojoj kući. Dodao je kako su biskupi došli u Rim u prvom redu da mole za Crkvu, narod Božji koji im je povjeren kao i za sebe kako bi što bolje izvršili povjereno im poslanje. Predsjednik HBK je istaknuo i kako je ovaj pohod ujedno znak zajedništva sa Svetim Ocem, ali i znak zajedništva biskupa međusobno. Nakon Mise hrvatski su biskupi pohodili i pomolili se na grobu blagopokojnog pape Ivana Pavla II. Neposredno prije toga kardinal Bozanić je podsjetio kako je upravo papa Ivan Pavao II. imenovao sve sadašnje hrvatske biskupe te istaknuo kako biskupi žele moliti za njega i da ona ljubav koju je gajio prema Hrvatskoj i hrvatskom narodu ojača iz nebeske domovine.
U tijeku prijepodneva započeli su prvi pojedinačni susreti biskupa sa Svetim Ocem. Sutra će biskupi započeti svoje posjete kongregacijama i raznim dikasterijima Rimske kurije. Predviđeni su susreti u Biskupskoj sinodi, Kongregaciji za kler i Državnom tajništvu. Na upit novinara o kojim će temama razgovarati s Papom, kardinal Bozanić je odgovorio kako svaki biskup iznosi problematiku vlastite biskupije te će se to moći reći tek na kraju. Što se tiče zagrebačke nadbiskupije kazao je kako je to brojčano najveća hrvatska biskupija, koja broji oko milijun i 600.000 stanovnika, a to znači više od trećine hrvatskog pučanstva. Od toga milijun i 400.000 čine katolici. To je ujedno i nadbiskupija glavnog grada te zagrebački nadbiskup ima istovremeno i veze s predstavnicima Vlade i diplomatskim predstavništvima, a i s predstavništvima drugih Crkava u Europi i naravno preko Nuncijature sa Svetom Stolicom. Zagrebačka nadbiskupija sprema i Sinodu, a pokrenuta je u okviru Biskupske konferencije i inicijativa za osnivanje Katoličkog sveučilišta, istaknuo je zagrebački nadbiskup. Na upit koje je obilježje ovog trećeg službenog posjeta hrvatskih biskupa Papi, kardinal Bozanić je kazao kako je svaki posjet imao svoje obilježje. Prvi, 1992., zbio se tijekom rata, kada su biskupi Papi iznijeli dramatično stanje u zemlji, i iz Rima upoznali druge Crkve i ustanove u Europi i u svijetu s teškim stanjem. Godine 1999. posjet se odvijao nakon drugog Papinog posjeta Hrvatskoj i proglašenja blaženim Alojzija Stepinca. Taj pohod je bio više usmjeren prema tranziciji nakon rata, a ovaj treći se odvija u novom vremenu, kada je Hrvatska na poseban način usmjerena europskom zajedništvu, vremenu mira, ali i novih izazova za Crkvu i za društvo. Posjeti su se odvijali svakih sedam godina i svaki je bio specifičan za svoje vrijeme, rekao je kardinal Bozanić.