(17. lipnja 2006. – RV) Prije stoljeće i pol, nakon postupnoga potvrđivanja, papa
Pio IX. je blagdan Srca Isusova proglasio blagdanom cijele Crkve. Za 100. obljetnicu
proglašenja, papa Pio XII. objavio je encikliku 'Haurietis aquas' kako bi istaknuo
važnost duhovnoga hoda započetog u Brazilu, s prvim javnim gestama pobožnosti Presvetome
Srcu. Prigodom 150. obljetnice, Apostolat molitve će 26. i 27. lipnja posvetiti skup
pobožnosti Presvetome Srcu, koju neke vjerske stvarnosti, nesklone vjerskoj tradiciji,
ne shvaćaju. Otac Massimo Taggi, ravnatelj Apostolata molitve za Italiju, kazao je
za naš radio kako je pobožnost Srcu Isusovu aktualna jer je ona više od pobožnosti,
ona je duhovnost, odnosno bogoštovlje. Istina je da je u prošlosti predstavljanja
s nekim pobožnjačkim oblicima, koji su neshvatljivi i neprikladni za današnjeg čovjeka.
Ali, ako promatramo srž pobožnosti Srcu Isusovu, vidimo kako je veoma aktualna. U
prvoj enciklici, Benedikt XVI. premda izričito ne govori o pobožnosti, u biti se osvrće
na Srce Isusovo i pokazuje ga kao prikladno sredstvo prihvaćanja i odgovora Božjoj
ljubavi, Bogu-Ljubavi – primijetio je otac Taggi. Osvrnuvši se na liturgijski blagdan,
kazao je kako je on dugo bio u nastajanju. Ovih 150 godina se može podijeliti u dva
razdoblja: razdoblje do objavljivanja enciklike, te razdoblje od enciklike do pisma
pape Benedikta XVI. o. Kolvenbachu. Papa je uputio pismo vrhovnome poglavaru Družbe
Isusove jer su isusovački mistici uvelike pridonijeli širenju pobožnosti. Između ostalih,
Claudio de la Colombière koji je živio u drugoj polovici 17. stoljeća i bio duhovni
vođa svete Marije Margarete Alacoque. Spomenuo bih nama puno bližeg Teilharda de Chardina,
poznatog učenjaka i paleontologa, koji nam je ostavio prekrasne spise o Srcu Isusovu
– kazao je o. Taggi i dodao kako priprema kongres na kojemu će se raspravljati o pobožnosti
Srcu Isusovu. Današnji svijet ima predivnih stvari, pun je vrenja i zanimanja, ali
ima i tamnih strana koje bi trebalo rasvijetliti, poput materijalizma i konfuznih
ideja, o čemu Papa često govori. Treba otkriti smisao ljubavi, suosjećanja i praštanja.
Dakle, kongres će biti sukladan naučavanju pape Benedikta XVI. – zaključio je otac
Taggi.