Završio II. svjetski kongres crkvenih pokreta

(02. lipnja 2006. – RV) Različite karizme, svaka kao odraz Kristova Duha, koje vlastitim svjedočanstvom služe Crkvi, čije su važno mjesto za rast u vjeri – to je stvarnost pokretâ i novih crkvenih zajednica koje će se sutra, zajedno s papom Benediktom XVI., okupiti uoči svetkovine Duhova. Dok prema Rimu stižu brojni vjernici koji će sutra biti nazočni na Trgu svetoga Petra, danas je u mjestu Rocca di Papa završio drugi Svjetski kongres crkvenih pokreta, nadahnut riječima Svetoga Oca: „Lijepo je biti kršćanin, i to radosno svjedočiti“. Venecijanski patrijarh kardinal Angelo Scola, koji je otvorio radove posljednjega dana skupa, kazao je, između ostaloga, kako je sazrjelo vrijeme za priznavanje kako se djelovanje i razmišljanje o poslanju pokretâ u Crkvi, ne može više smatrati posebnim samostalnim poglavljem, nego se nužno treba odvijati unutar opće i partikularnih Crkvi. Uzor na koji se crkvene stvarnosti – od kojih su brojne laičke, i koje su nastale u prošlome stoljeću, posebice nakon Drugoga vatikanskog sabora – trebaju pozivati jest uzor prve kršćanske zajednice. Zajednica vjernika koja je prihvaćala naviještanje apostola, čuvala ga, postajala njegovim svjedokom čak i herojski, zahvaljujući snazi Duha Svetoga, te koja ga je znala, ponašanjem svojih vjernika, utisnuti u društvo svojega vremena koje ih je priznavalo i poštivalo kao kršćane. Na tim je mislima kardinal Scola oblikovao svoje izlaganje na današnjem, posljednjem danu skupa, ističući nužnost da se pokreti priznaju i budu misionari, sa svojim vlastitim karizmama, u službi opće Crkve. Kardinal je posebice želio pojasniti jednu dvosmislenost, prema kojoj je karizmatska dimenzija pokretâ i novih crkvenih zajednicâ u suprotnosti s institucionalnom dimenzijom Crkve koju predstavljaju Papa i biskupi. Naučavanje Ivana Pavla II. prije, a potom pape Benedikta XVI., već je pokazalo da je takozvano doba pokreta poduprlo produbljivanje misionarstva Crkve – primijetio je kardinal. Stoga je to izgovor, na koncu i pogrešan, svesti pokrete na područje čiste karizmatske dimenzije, i udaljiti biskupije, župe i klasične udruge na onu institucionalnu. Obje su te dimenzije jednako bitne u hodu Crkve, koja je i sama pokret, kako je prije 25 godina rekao papa Wojtyła – istaknuo je kardinal Scola.
Među ostalim crkvenim pokretima i zajednicama, na molitvenome bdijenju sa Svetim Ocem uoči Duhova bit će 20 tisuća fokolarina, članova pokreta koji je u II. svjetskome ratu ustanovila Chiara Lubich. Od Duhova 1998. godine pokret se snažno zauzeo u jačanju prijateljstva i suradnje s novim laičkim pokretima u Crkvi. Giuseppina Pisani, član glavnoga Vijeća za mlade, kazala je za našu radio postaju kako je u posljednjim godinama ojačalo prijateljstvo i zajedništvo između crkvenih pokreta. Susret s papom Ivanom Pavlom II. je bio predivno iskustvo, koje nas je sve zaokupilo. Učinio je da upoznamo bogatstva brojnih pokreta i zajednica, otvorio je među nama nove putove suradnje u okvirima župa i biskupija. Upoznali smo se i zavoljeli – istaknula je Pisani. Govoreći o fokolarinima, kazala je kako je njihova duhovnost usredotočena na življenje po Evanđelju. Za nas je najbitnije svjedočiti život ljubavi, koju je Krist donio na zemlju. Način ponašanja prema drugima potiče u njima pitanje zašto se netko ponaša na određen način, a to drugima veoma često pomogne da se kroz našu djelotvornu ljubav susretnu s Kristom. Ta nas ljubav vodi u zalaganje na raznim područjima socijalnoga, gospodarskoga i političkoga života, poput Chiarina nacrta o Ekonomiji zajedništva, kojemu je pristupilo 700 poduzeća. Ta poduzeća daju trećinu zarade u korist potrebitih, ili otvaraju nova radna mjesta. Takve ideje pokret širi i među političarima, bez obzira na njihovu političku opredijeljenost, jer su to ideje bratstva – istaknula je Pasini i dodala kako su otvoreni dijalogu sa svim katolicima i drugim kršćanima, vjernicima drugih religija i ljudima koji ne vjeruju. To nas učvršćuje u radosti što možemo darivati bogatstvo koje smo primili – zaključila je Giuseppina Pisani.
U molitvenom bdijenju s Papom na Trgu svetoga Petra sudjelovat će brojni predstavnici zajednice „Shalom“, koju je u Brazilu utemeljio Moyses Louro de Azevedo Filho, a danas ima oko 40 tisuća članova po cijelome svijetu. Utemeljitelj je zajednice kazao za našu radio postaju kako je 1982. godine, nakon posjeta Brazilu pape Ivana Pavla II. 1980. godine, ponudio svoj život i svoju mladost kako bi mlade, obitelji i sve one koji su bili daleko od Crkve i Isusa Krista evangelizirao na nov način, novom evangelizacijom. Otvorio sam piceriju kako bih evangelizirao. Pristizali su brojni mladi, obitelji i odrasli, tako smo na jednostavan način shvatili da smo primili karizmu naviještanja. Tako je rođena naša zajednica – kazao je i dodao kako je zadaća zajednice donijeti mir čovječjem srcu. Shalom je prva riječ koju je uskrsli Krist rekao svojim učenicima. A kako nam govori Evanđelje, dok Isus izgovara „shalom“, pokazuje svoje otvoreno srce: „Ovdje je izvor, izvor pravoga mira“. Zato možemo reći da je Isus Očev „Shalom“ svijetu. Temelj naše karizme jest kontemplacija mira Presvetoga Srca, te živjeti međusobni mir i evangelizirati. Trebamo naviještati mir govoreći istinu kako bismo današnjem svijetu smiono, hrabro i kreativno naviještali Krista – zaključio je Moyses.