Crkva i društvo

Isus naša nada – pod tim je geslom na Slobodnome sveučilištu Uznesenja Marijina (LUMSA) u Rimu prošlih dana predstavljena Papina enciklika 'Bog je ljubav'. Na otvaranju skupa, Giuseppe Dalla Torre, rektor sveučilišta, primijetio je kako se dokument Svetoga Oca može slojevito tumačiti, polazeći upravo od odnosa između 'erosa' i 'agape'; to nisu dvije oprečne stvarnosti, nego su dva vidika koji se skladno ujedinjuju. Marco Cardinali, urednik emisije Vatikanskoga radija 'Kršćanski obzori', govorio je o ljubavi u kontekstu mladih, u sveučilišnome okružju. Ljubav se odmah razumije iz jednoga pogleda, koji se ostvaruje između dvije osobe, nije potrebno puno riječi – kazao je Cardinali. Nadbiskup Angelo Comastri se zapitao Tko je Isus Krist?, te kazao kako je On jedina novina koja se pokazala u ljudskoj stvarnosti, jedina mogućnost za ljude da iziđu iz spletke mržnje i sebičnosti. Isus nije samo čovjek, on je i Bog koji je ušao u našu povijest kako bi je snagom, koju si ne možemo zamisliti, iznutra ozdravio, snagom ljubavi. Kad bi Krist na Kalvariji umro deset, sto tisuća puta, to nam ne bi ništa pomoglo ako se ne bi makar jednom rodio u našem srcu – zaključio je nadbiskup Comastri.
Benedikt XVI. bit će Papa ekumenskoga preokreta – kazao je Aleksej II., moskovski patrijarh, u intervjuu za agenciju ANSA, uvjeren da se odnosi između Katoličke i Pravoslavne Crkve mogu bolje razvijati. Jedna od najvećih teškoća u odnosima između dviju Crkvi je prozelitizam – pojasnio je patrijarh nadajući se da će to Benedikt XVI. odlučno riješiti. Što se tiče Papinoga primata, patrijarh izjavljuje da treba postići zajedničko gledište o položaju Pape u životu Crkve. Govoreći o mogućem Papinom putovanju u Moskvu, kazao je kako Pravoslavna Crkva Moskve to nikad nije priječila, ali i da treba prevladati neke probleme. Susret poglavara dviju Crkava morat će riješiti probleme koji našim stadima nanose trpljenje. Stoga on ne treba biti samo protokolarni događaj – istaknuo je patrijarh, te primijetio kako je u pontifikatu Benedikta XVI., jedan od značajnih poteza želja za normaliziranje odnosa s Pravoslavnom Crkvom, posebice s Ruskom Pravoslavnom Crkvom. Ipak, mi očekujemo stvarne korake kako bi se riješile postojeće teškoće. Nadamo se da će upravo zbog toga pontifikat Benedikta XVI. biti slavan i pamćen – kazao je patrijarh. Aleksej II. je između ostaloga govorio i o zajedničkim izazovima na europskoj razini. Držim da nikad kao danas nisu bili potrebni zajednički napori kako bi se svijetu donijela svjetlost Kristova. Naš cilj ne treba biti suparništvo između nas, jer to vodi uništavanju uzajamnoga povjerenja i rađanju neprijateljstva; Rim i Moskva trebaju svijetu svjedočiti kršćanske vrednote – istaknuo je patrijarh. Govoreći o Europi kazao je kako je njezina sudbina nerazrješivo vezana za kršćanstvo; njezina kultura se hranila kršćanskim vrednotama, ali se europska civilizacija okreće nečemu drugome, nekršćanskim vlastima, a to zabrinjava – upozorio je patrijarh pozivajući se na nihilizam, moralnu dekadenciju i sekularizaciju. Osvrćući se na sve rašireniji laicizam u Europi, kazao je kako laička država ne znači uklanjanje religije iz javnoga društvenog života, te upozorio na gubljenje duhovnih težnji u zapadnome društvu, koje tako ostaje bez budućnosti. Obzirom na islam, patrijarh misli da je moguć miran suživot između kršćana i muslimana. To svjedoči ruska povijest, ali su za to potrebni napori jedne i druge strane – zaključio je Aleksej II.
Potvrđujem spremnost Crkve, čija je prvenstvena odgovornost naviještati Evanđelje, nastaviti suradnju s državom u njezinom povijesnom, kulturnom i moralnom razvoju, kako je zacrtano u političkome Ustavu, ne zaboravljajući da Crkva danas vrši važnu ulogu za najsiromašnije u našem društvu i u najzabitnijim područjima naše zemlje – stoji u priopćenju predsjednika Peruanske biskupske konferencije, Hectora Miguela Cabrejosa Vidartea, objavljenom u prigodi užeg biranja predsjednika države, zakazanog za 4. lipnja. Kako je prenijela agencija Fides, nadbiskup zahtijeva podrobnije proučavanje programa kako bi se pobijedilo siromaštvo, unaprijedilo zdravstvo i obrazovanje; to su neizbježne i prvenstvene točke bilo kojeg vladinog programa. Nadbiskup je također pozvao vjernike da ozbiljno razmisle o vrijednosti glasa kako bi mogli odgovorno i svjesno odlučiti, „budući da je nepromišljen glas izgubljen glas“. Na koncu se nadbiskup obraća Gospodinu kako bi prosvijetlio glasače i kandidate u drugome izbornom krugu, kako bi svi skupa mogli graditi zemlju utemeljenu na društvenoj pravdi i slobodi, temeljnim odrednicama u postizanju istinskoga razvoja za kojim svi žude – stoji u priopćenju.
Osposobiti djelatnike latinskoameričkih biskupija u služenju informatikom kako bi bili djelotvorniji u svome pastoralnom radu – cilj je prvoga nacionalnog susreta crkvene informatičke mreže u Peruu. Na otvaranju skupa, pred više od stotinu sudionika, glavni tajnik Peruanske biskupske konferencije, biskup Larrañeta, istaknuo je njegovu važnost. Na početku rada skupa, biskup Ricardo García García, predsjednik Biskupskoga povjerenstva za obavijesna sredstva, pročitao je poruku nadbiskupa Foleyja, predsjednika Papinskoga vijeća za obavijesna sredstva, koji je istaknuo da je velika mogućnost koju nude suvremene tehnologije, prenošenje poruka, informacija ili usluga, poglavito prema udaljenim biskupijama. U tim okvirima odlučujuće je ustrajati u osposobljavanju djelatnika, ne samo što se tiče tehničkih pitanja nego i što se tiče onoga što se odnosi poglavito na svrsishodno služenje tehnologijom. Obzirom na to, nadbiskup Foley je podsjetio kako Sveti Otac potiče sve da budu vjesnici Ljubavi Božje, a informatika je veoma prikladna za taj cilj, dakle treba ju djelotvorno iskoristiti – stoji u poruci.
Islamski su fundamentalisti u Indoneziji pokrenuli kampanju za zatvaranje kršćanske radio postaje – Glas milosti – koju optužuju zbog prozelitizma. Kako je prenijela agencija AsiaNews, muslimanske su udruge voditeljima programa naredili da prekinu emitiranje programa. „Glas milosti“ se opravdava da je emitirao program namijenjen kršćanskim zajednicama, ali mi smo otkrili da imaju dopuštenje emitiranja za opću uporabu – kazao je Andi Mulia, vođa muslimanske udruge i dodao kako nema potrebe za takvim emisijama u području s muslimanskom većinom. Taufik, vođa druge muslimanske fundamentalističke udruge, kazao je pak kako emitiranje namijenjeno kršćanima zbunjuje muslimane. Ako ne prekinu s emitiranjem, znači da je njihova namjera prozelitizam – zaključio je. Jimmy Gideon, ravnatelj radio postaje, pojasnio je pak da nisu sve emisije vjerskoga obilježja i s kršćanskim sadržajima. U određene sate prenosimo poseban program samo za kršćanske zajednice, ali to ne krši pravila – kazao je ravnatelj.
Ured za prava djeteta Ujedinjenih naroda sastavljen od 18 nezavisnih stručnjaka održava u Ženevi skup na kojemu se raspravlja o izvješćima zemalja potpisnica (Latvije, Uzbekistana, Tanzanije, Maršalovih otoka, Meksika, Libanona, Turkmenistana i Kolumbije) o provođenju Međunarodne konvencije o pravima djeteta. Stručnjaci će također provjeravati izvješća pojedinih zemalja (Turske, Salvadora, Katara, Islanda i Italije) o provođenju dvaju aneksa Konvencije koji se odnose na trgovinu djecom i dječju pornografiju te na djecu uključenu u ratne sukobe. Podsjetimo, Opća skupština Ujedinjenih naroda je 1989. godine usvojila Konvenciju o pravima djeteta, stupila je na snagu 1990., a ratificirale su je 192 države, to nisu učinile samo Sjedinjene Države i Somalija.