Dan Europe

(09. svibnja 2006. – RV) Stari kontinent, odnosno Europa danas slavi svoj dan; Europska je unija naime 9. svibnja proglasila Danom Europe. Članovi Povjerenstva europskih episkopata, držeći uzvišenim čimbenike na koje su se usredotočile europske ustanove – demokracija, dijalog i rasprava – pozvali su europske građane da u središte sučeljavanja stave teme „ljudskoga bića i njegova dostojanstva“. Nacrt nove Europe, ističu biskupi, trebao bi posvetiti više pozornosti kršćanskoj vjeri i etičkim uvjerenjima brojnih osoba u Europi. Pobornik tih uvjerenja oduvijek je bio papa Benedikt XVI., i prije izbora za Petrova nasljednika.
Benedikt XVI. fizički ulazi u srce Europe u barci. Dogodilo se to 18. kolovoza 2005. godine, kad je ploveći po Rajni, u barci stigao u Köln za Svjetski dan mladeži, prvi put kao Vrhovni svećenik. Na pola puta, riječi novoizabranoga Pape odzvanjaju među mladima i svima koji žele čuti njegov prvi inozemni govor. Tema je njemu oduvijek draga. Zahvaljujući Bogu za dar vjere, potiče mlade da to očituju u svijetu, iz zemlje stavljene u središte Europe, koja je dužnik Evanđelju i njegovim svjedocima tijekom stoljeća. Uostalom, Europi i njezinim duhovnim temeljima, kardinal Ratzinger je u prošlosti posvetio najljepša promišljanja: predavanja koja danas čine osnovu papinskog učiteljstva. Osam dana poslije, tijekom opće audijencije, novi je Papa podsjetio na utjecaj benediktinskoga propovijedanja na kontinent; ono je temeljna uporišna točka za jedinstvo Europe i snažan poziv na spominjanje neizbježnih kršćanskih korijena njezine kulture i civilizacije. U poruci općoj skupštini Vijeća europskih biskupskih konferencija, 30. rujna 2005. godine, Papa odlučno tvrdi kako na kontinentu gdje se povećao vjerski pluralizam i gdje je u porastu nazočnost islama, za kršćane još važnije i žurnije postati svjesni činjenice da Evanđelje ne može biti držano za sebe. Naviještati Krista bez ustezanja, obveza je dakle na koju Benedikt XVI. ponajprije potiče i poziva biskupe. Istina je da moramo biti mudri, kazao je 5. studenoga 2005. godine, primivši u audijenciju austrijske biskupe. Ali pozornost nas ne smije suzbijati u jasnom izlaganju Riječi Božje, čak i onoga što se često nerado sluša. Izaslanicima europskih episkopata i ekumenskih tijela, 26. siječnja ove godine kazao je kako je nakon pada Berlinskoga zida, koji je u Europi dijelio zemlje Istoka i Zapada, olakšan susret između naroda; ima više prigoda za povećanje uzajamnoga poznavanja i poštivanja, s obogaćujućom uzajamnom razmjenom darova; osjeća se potreba sučeliti se zajedničkim snagama sa sadašnjim izazovima, počevši od modernizma i sekularizacije. Iskustvo nas uči kako iskren i bratski dijalog rađa povjerenje, uklanja strahove i predrasude, rješava teškoće i otvara smirenom i djelotvornom sučeljavanju – istaknuo je Sveti Otac. Od mladih sveučilištarca Sveti je Otac 6. ožujka zatražio izgradnju novoga humanizma koji će predložiti i aktualizirati europske kršćanske korijene. Papa je, primivši u audijenciju parlamentarce europskih pučkih stranaka 30. ožujka, upozorio na neupitna načela koja se odnose na dostojanstvo ljudske osobe: zaštita života u svakome razdoblju razvitka, od začetka sve do prirodne smrti; priznavanje i promidžba naravne strukture obitelji, kao zajednice muškarca i žene utemeljene na braku, suprotstavljanje pokušajima da se brak pravno izjednači s drugim oblicima zajednice, koji su radikalno različiti, što joj u stvari šteti i pridonosi njezinoj nestabilnosti, potamnjujući njezino posebno obilježje i nezamjenjivu društvenu ulogu, te zaštita prava roditelja na odgoj svoje djece. Sveti je Otac osim toga prošlih dana primio u audijenciju predsjednika Europskoga povjerenstva, Manuela Barrosa. Susret je održan u ozračju povjerenja, s kojim, Sveta Stolica i europski čelnici, unatoč sadašnjim sjenama, gledaju na proces integracije i na učvršćenje europskih institucija.
Osim brojnih inicijativa u svim zemljama članicama Europske unije, današnji se Dan Europe slavi i ratifikacijom europskoga Ustava od strane estonskoga Parlamenta. Time se broj zemalja članica koje su odobrile Ustavni ugovor popeo na 15, a uskoro bi mogla biti i jedna više, s obzirom na obveze koje je preuzela Finska, koja od 1. srpnja predsjeda Europskom unijom. Nastavlja se, dakle, postupak ratifikacije, unatoč negativnom rezultatu referenduma u Francuskoj i Nizozemskoj, koji je na neki način stavio u krizu cijelu Uniju. Od trenutka iznenađenja zbog francuskoga i nizozemskoga 'ne', prošla je godina dana, shvaćena kao stanka za razmišljanje, koja bi mogla postati nepokretnost. Međutim, ne može se reći da je sve stalo; ima novih oblika suradnje na temu pravednosti i sigurnosti, a o drugim velikim razlozima za slavlje, za Vatikanski je radio govorio Pier Virgilio Dastoli, voditelj predstavništva Europske komisije u Rimu. Pritom je istaknuo kako valja proslaviti možda najvažniju stvar, a to je 61 godinu mira među zemljama Europske unije. Na kontinentu koji je bio naučen rješavati međudržavne sukobe ratovima, od 1945. do danas ove zemlje nisu samo prijatelji, nego su odlučile i međusobno podijeliti svoj suverenitet. Osvrnuvši se upravo na tu činjenicu – da je 450 milijuna građana vezano, u stvari, dogovorom o miru, msgr. Aldo Giordano, tajnik Vijeća europskih biskupskih konferencija, kazao je kako je uz to potreban i božanski dodatak, dodatak nadnaravnoga, smisla i, ukratko, ljubavi. Mislim da je malo poniznija Europa ona koja vjeruje u prinos razuma, znanosti i tehnike, vjeruje u politiku, ali je poniznija i osjeća da sve valja prosvijetliti nečim dubljim. A to nešto dublje je viđenje čovjeka i društva kakvo je u Evanđelju – kazao je msgr. Giordano.