Crkva i društvo

Oslabljeno prenošenje vjere mladim naraštajima, zbunjenost velikoga broja svećenika, redovnika i katolika-laika; opadanje svećeničkih i redovničkih zvanja, siromaštvo u liturgijskome i sakramentalnom životu brojnih kršćanskih zajednica, pojava novih oblika teoloških i crkvenih nesuglasica, nedovoljna kršćanska nazočnost u javnome životu: glavne su teme novoga petogodišnjeg pastoralnog nacrta Španjolske biskupske konferencije. Dokument, naslovljen prema osnovnim odrednicama kršćanskoga života „Ja sam kruh života – Živjeti od Euharistije“ podijeljen je u tri dijela: ispovijedanje i prenošenje vjere; otajstveno slavljenje Isusa Krista; te služba ljubavi. Španjolski biskupi predlažu kao obvezu za sljedeće godine „dublje proživljavati Euharistiju“ jer drže da Ona daje snagu sposobnu preobraziti svijet i kulturu, jer je bogojavljenje zajedništva; mjesto susreta Božjega naroda s umrlim i uskrslim Isusom Kristom; izvor života i nade. Dva će velika događaja obilježiti početak i svršetak petogodišnjega pastoralnog plana: V. svjetski susret obitelji u srpnju ove godine u Valenciji te Euharistijski kongres 2010. godine na svršetku prvoga desetljeća trećeg tisućljeća, koji će pothvate petogodišnjega plana odraziti i potencirati u budućnosti.
Zauzimanje za istinski, cjeloviti humanizam u Čileu; stanje zemljoradnika; izazov domorodačke populacije; izgradnja zemlje u miru i pravdi - bile su teme 91. opće skupštine Čileanske biskupske konferencije. S papom Benediktom XVI. ističemo tri neophodna načela za istinski ljudski i društveni napredak: zaštita ljudskoga života u svim njegovim stadijima, od začeća do prirodne smrti; priznavanje i promidžba strukture naravne obitelji, utemeljene na bračnoj zajednici muškarca i žene; zaštita prava roditelja na odgoj vlastite djece. Ova su načela upisana u ljudsku narav i stoga su zajednička cijelome čovječanstvu – stoji u poruci objavljenoj na koncu 91. plenarne skupštine. Obzirom na zemljoradništvo, biskupi drže da unatoč promjenama koje su donijele velike blagodati, postoje okolnosti koje pogađaju zemljoradništvo, primjerice „stvarnost mladih koji preseljavaju u gradove tražeći nove životne perspektive; napuštanje obradive zemlje, naglašeno osipanje obitelji, koja gubi sposobnost odgajati i prenositi vjeru; propadanje malih proizvođača, zaduživanje; te pretjerana koncentracija vlasništva zemlje. Po mišljenju biskupa, treba „tražiti održivi ruralni razvoj koji će omogućiti pravedan napredak bez gubljenja kršćanskih i kulturnih korijena, temeljnih za nacionalni identitet. Nakon što su biskupi potvrdili važnost domorodačkoga stanovništva i potrebu priznavanja njihovih prava, uputili su apel kako bi se pokrenula rasprava o pothvatima javne sigurnosti. Iako su veoma slojeviti izazovi povijesti, oni nikada neće nadvisiti dobro koje trebamo ostvariti niti zatamniti ljepotu života – stoji u poruci.
Wašingtonski nadbiskup, kardinal Theodore McCarrick, pozvao je predsjednika Busha i Američki kongres da zajedno porade na reformi useljavanja. Tijekom međuvjerske konferencije, održane u ožujku, kardinal je uputio apel za reformu koja će štititi nacionalnu sigurnost i odražavati vrednote pravde i milosrđa, na kojima su nastale Sjedinjene Države. Kardinal je napomenuo kako useljenje nije jednostavan problem, ali je pitanje koje izaziva snažne političke strasti i rasprave o nacionalnoj, gospodarskoj, pravnoj i društvenoj sigurnosti. Nadbiskup je napomenuo kako je ta pojava humanitarno pitanje koje zaokuplja temeljno dostojanstvo i život osobe, stvorene na sliku i priliku Božju, upravo je stoga i moralno pitanje. Svaki dan – istaknuo je kardinal – mi u Katoličkoj Crkvi gledamo posljedice nedostatnoga zakonskog sustava. Gledamo razjedinjene obitelji, iskorištavane radnike, selioce koje izrabljuju šverceri i koji ponekad umiru u pustinji. Izmijeniti sadašnje stanje moralna je potreba. Naša zemlja treba pronaći ljudski odgovor useljavanju, zadovoljivši istovremeno potrebe gospodarske i nacionalne sigurnosti – zaključio je kardinal.
Grad Budimpešta bi mogao odigrati važnu ulogu u povezivanju katolištva i moskovskoga pravoslavlja – kazao je kardinal Peter Erdö, primas Mađarske, prigodom otvaranja akademske godine „Studium generale Marcianum“ u Veneciji. Osim otvaranja mađarskoga društva, geografski bi položaj Mađarske mogao pogodovati povezivanju s Rusijom. Svjestan činjenice da ne možemo biti „tvorci velikih globalnih događaja“ kardinal je primijetio kako je u svakidašnjici i prijateljstvu između naroda bit našega rada. Taj posao nije senzacionalan, ali je slojevit i pun zadovoljstva. Spominjući stvaran primjer, kardinal je podsjetio kako je 2000. godine ekumenski patrijarh Bartolomej, pred bazilikom u Budimpešti, svetoga Stjepana, prvoga mađarskog kralja kršćanina, proglasio svecem i Pravoslavne Crkve. Po kardinalovu mišljenju riječ je o nezaboravnom i znakovitom činu koji bi mogao ojačati „osnove približavanja“. U pozadini toga scenarija jest potreba da se u Europi zajedno radi za ljudske vrednote. To je izazov za sve vjernike kršćane, bez obzira na vjeroispovijest – kazao je kardinal.