Kandski biskupi u pohodu 'ad Limina'

(04. svibnja 2006. – RV) U Vatikanu su jutros započeli susreti kanadskih biskupa s papom Benediktom XVI. Posjet ad Limina sjevernoameričkih biskupa trajat će do 15. svibnja, tijekom kojega će Svetom Ocu biti predstavljeno crkveno i društveno stanje u Kanadi, gdje se Crkva susreće s velikim teškoćama.
Staviti Krista u srce Kanade, jer Kanada zaboravlja Krista, već neko vrijeme imperativ je za biskupe te prostrane zemlje. Trideset milijuna stanovnika na 10 milijuna četvornih kilometara: 83% Kanađana se priznaje kršćanima, polovica katolicima. Ali svakidašnjica je posvema drugačija. Laicizam je raširen i u neprestanome porastu, o čemu će biskupi izvijestiti Papu, nakon susreta održanog prije mjesec dana na kojem su pripremili posjet ad Limina. Simbol sekularizacije je kanadska škola, koja se priprema zamijeniti poučavanje vjeronauka s poučavanjem etike i vjerske kulture. Sustav vrednota također je zahvaćen sekularizacijom, poglavito među mladima. Proces sekularizacije je šezdesetih godina prošloga stoljeća počeo u Ontariju i u katoličkom Quebécu. Dižu se glasovi za zakonsko priznavanje nezakonitih brakova, a pojavljuju se zahtjevi za ozakonjenje drugačijega braka, čak se raspravlja o zakonskom odobravanju potpomognute oplodnje te ljudskoga kloniranja. U takvim slojevitim okolnostima Crkva je pozvana svjedočiti Evanđelje, ništa manje slojevitim negoli je njezino pučanstvo. Malo više od polovice su Englezi, djeca kolonizatora „Velikoga Zapada“, trećina su Francuzi, također djeca kolonizatora. Državni mozaik je sastavljen od drugih dvadesetak nacija: od kojih su najbrojniji Nijemci, Talijani, Poljaci i Nizozemci, a brojna je i Hrvatska zajednica. Posljednjih godina, unatoč restriktivnoj Vladinoj politici, na desetke tisuća ljudi godišnje pristiže iz azijskih zemalja. Takva ljudska „geografija“ neophodno sa sobom nosi upućenost na dijalog, koji Katolička Crkva, poglavito od 1977. godine, s drugim protestantskim stvarnostima gaji u okviru Kanadskoga vijeća Crkvi. Od vjerovjesnika – francuskih isusovaca koji su polovicom 17. stoljeća u tu zemlju donijeli Evanđelje i stručna agronomska znanja – sve do biskupa i teologa koji su prije mjesec dana u Ottawi ustali u obranu života protiv eutanazije, Crkva u Kanadi je među prioritete svrstala mlade, od kojih većina malo ili nimalo poznaje Evanđelje. Velika prigoda za evangelizaciju bio je 2002. godine Svjetski dan mladih u Torontu. Crkva sada s velikim pouzdanjem gleda, i već radi, na sljedećem Međunarodnom euharistijskom kongresu koji će se 2008. godine održavati u Quebécu. U zemlji - mozaiku kultura i religija – aktualne su riječi o Euharistiji koje je Benedikt XVI. izgovorio 29. svibnja 2005. godine na svršetku Euharistijskoga kongresa u Bariju: „Euharistija je otajstvo jedinstva. Ali, nažalost, kršćani su podijeljeni, upravo u otajstvu jedinstva. Sve više moramo, poduprti Euharistijom, osjećati se ponukanima težiti svim snagama prema punome jedinstvu koje je Krist u dvorani Posljednje večere žarko želio… Svjestan sam da za to nisu dostatna očitovanja dobrih nakana. Trebaju stvarni čini koji će prodrmati duhove i savjesti, potičući svakoga na unutarnje obraćenje koje je uvjet bilo kakvoga napretka na putu ekumenizma“.