Crkva i društvo

Ustavotvornu skupštinu koju je novi bolivijski predsjednik sazvao u kolovozu kako bi se pripremio novi Ustav, bolivijski biskupi smatraju velikom prikladnošću otvaranja nadi kako bi se stvorili mostovi susreta i pomirenja, dijaloga, transparentnosti i prigodom za istinsku demokraciju. Biskupi su iznijeli svoje mišljenje u dokumentu objavljenome prošlih dana pod naslovom „Izgradimo Boliviju za sve – prema ustavotvornoj skupštini“. U dokumentu je analizirano trenutačno stanje u zemlji, gdje „još nije postignut miran, solidaran i pravedan suživot“, nego je u posljednje vrijeme pogoršano društveno političko ozračje. Biskupi ističu vrednote koje bi trebale nadahnuti novi Ustav: prvenstvo osobe, opće dobro, univerzalni pristup bitnim dobrima, supsidijarnost, sudjelovanje i solidarnost. Te bi vrednote trebale biti pretvorene u „stvarne čine obrane života i obitelji utemeljene na braku; promicanje prava na dostojan i pravedno plaćen posao, pravedniju raspodjelu obradive zemlje i prirodnih bogatstava, društvenu i zdravstvenu potporu, priznavanje vjerske slobode i prava roditelja u izboru odgoja vlastite djece“ – stoji u dokumentu. U srpnju će biti izabrano 255 članova ustavotvorne skupštine, oni će izraditi tekst novoga Ustava koji će na referendumu biti usvojen.

Prošlih je dana u Mumbaiju, u Indiji, Indijska biskupska konferencija održala skup o „odgovornosti Crkve za solidarnost, pravdu i mir te o katoličkoj misionarskoj obvezi u Aziji“. Na skupu je sudjelovalo 520 izaslanika iz 55 indijskih biskupija. Biskup Giampaolo Crepaldi, tajnik Papinskoga vijeća „Justitia et Pax“ nazočnima je govorio o socijalnome nauku Crkve. Biskup je – kako je rekao za agenciju AsiaNews – „ohrabren zauzetošću Crkve u Indiji za socijalna pitanja i činjenicom što su svi predstavljeni dokumenti i predavanja tijekom skupa isticali i hvale stavljanje Krista u središte društva. Osvrnuvši se na fanatizam i napade na kršćane, kazao je da Crkva međuvjerskim dijalogom promiče razumijevanje i ohrabruje uzajamno poštovanje promicanjem vjerske slobode. Govoreći o diskriminaciji dalit-kršćana i obraćenjima, pojasnio je „kako Crkva ima zadaću propovijedati Evanđelje svim ljudskim bićima, stvorenima na sliku i priliku Božju, te čvrsto vjeruje kako su svi stvoreni jednaki. Po mišljenu profesora Stephena Fernandesa, savjetnika Indijske biskupske konferencije, skup je bio „jedinstven trenutak u povijesti Crkve u Indiji“.
Ekscelencijo, izražavam duboku zabrinutost zbog osude na smrt katolikâ Fabianusa Tiboa, Dominggusa da Silva i Marinusa Riwua, ne uzimajući u obzir nove dokaze njima u prilog niti to što nisu rasvijetljeni krvavi događaji u Posu, poglavito što se tiče promicatelja sukoba. Zaklinjem Vas da ta okrutna i neljudska presuda ne bude izvedena – stoji u apelu Zajednice svetoga Egidija, upućenom predsjedniku Indonezije. Zajednica svetoga Egidija poziva sve da podupru apel šaljući ga na adresu indonezijske vlade. Trojica su katolika uhićena 2000. godine, a pokrajinski ih je sud 5. travnja 2000. godine proglasio krivima za ubojstva i osudio na smrtnu kaznu. Tri osuđenika su siromašna i nepismena, vjerojatno su žrtveni jarci, jer, nakon novih dokaza, nije sigurno da su oni materijalni počinitelji zločina, dok promicatelji krvavih sukoba od 2000. do 2002. godine između muslimana i katolika u Posu nisu još otkriveni – stoji u priopćenju zajednice svetoga Egidija.
Katolička je škola mjesto svjedočenja i socijalne zauzetosti. Ona cijeloj zajednici daje svoj prinos te originalnu uslugu promicanju građanskih prava i civilnoga suživota – stoji u poruci milanskoga nadbiskupa, kardinala Dionigija Tettamanzija, koju je 26. ožujka prigodom 24. marša katoličkih škola pročitao glavni vikar milanske nadbiskupije. Kardinal je istaknuo da unatoč tomu što katolička škola obavlja službu koja je zakonom priznata kao javna, i u školskome sustavu živi svoje izvorno iskustvo, ipak nema jednakosti s državnom školom. U stvari, važnim potvrđivanjem načela nisu slijedile činjenice – kazao je kardinal. Katoličke škole poučavaju na neovisan, znanstven i ozbiljan način, i još, pomoću tolikih iskustava teže sintezi u smislu usvajanja sudova, koji postaju životna pretpostavka i odabir stila i načina odgovornoga ponašanja u društvu. Globalna pozornost jest upravljena svima, premda, gospodarski uvjeti mogu biti prepreka slobodi obrazovnoga izbora, što u slučaju „roditelja djece s tjelesnim manama postaje još očitije. Zbog takvoga stanja poželjno je da sve škole imaju jednake uvjete – kazao je kardinal.