U vazmenom vremenu liturgija nam nudi mnoge poticaje za učvršćivanje naše vjere u
Krista uskrsloga. Ove, III. vazmene nedjelje, primjerice, sveti Luka pripovijeda kako
su se dvojica učenika iz Emausa, nakon što su ga prepoznali “u lomljenju kruha”, ispunjeni
radošću zaputili u Jeruzalem ne bi li izvijestili ostale o svemu što im se dogodilo.
I upravo dok su govorili, sâm se Gospodin uprisutnio među njima pokazujući ruke i
noge označene znakovima muke. Potom, suočen s nevjericom i čuđenjem apostola, Isus
traži da mu daju pečene ribe te je pred njihovim očima pojede, kazao je Papa u nedjeljnom
podnevnom nagovoru. U ovom kao i u ostalim izvještajima o uskrsnuću – nastavio je
Papa - primjećuje se uvijek iznova poziv da se pobijedi nevjera te da se vjeruje
u uskrsnuće Kristovo, jer njegovi su učenici pozvani da budu svjedoci upravo toga
izvanrednog događaja. Kristovo uskrsnuće središnja je istina kršćanstva, temeljna
istina koju valja neprestano snažno potvrđivati u svako vrijeme, jer nijekati je na
razne načine, kako smo to često napastovani činiti i još uvijek činimo, ili je preoblikovati
u neki isključivo duhovni događaj, znači učiniti uzaludnom samu našu vjeru. “Ako pak
Krist nije uskrsnuo - izjavljuje sveti Pavao - uzalud je doista propovijedanje naše,
uzalud i vjera naša”. Tijekom dana koji su slijedili nakon Gospodinova uskrsnuća,
apostoli su ostali okupljeni zajedno, tješeni prisutnošću Marijinom, a nakon Uzašašća
ustrajali su skupa s njome u molitvenom iščekivanju Duhova. Majka Božja bila je za
njih majka i učiteljica, a tu ulogu i dalje ima prema kršćanima svih vremena. Svake
godine, u uskrsno vrijeme, ponovno jače proživljavamo ovo iskustvo, a možda je upravo
zbog toga pučka pobožnost Mariji posvetila mjesec svibanj, koji obično pada između
Uskrsa i Duhova. Ovaj je mjesec, što ga sutra započinjemo, stoga koristan za nas kako
bismo otkrili majčinsku ulogu što je Ona ima u našem životu, te tako uvijek budemo
poslušni učenici i hrabri svjedoci uskrsloga Gospodina, kazao je Papa i Mariji povjerio
potrebe Crkve i čitavoga svijeta, posebice u ovo vrijeme obilježeno mnogobrojnim sjenama
zla. Zazivajući i zagovor svetoga Josipa, kojega ćemo se sutra na osobiti način spomenuti
misleći na svijet radništva, upravljamo joj se molitvom Kraljice neba, molitvom koja
nam omogućuje da kušamo utješnu radost prisutnosti uskrsloga Krista.