Crkva i društvo

Filipini se danas suočavaju s krizom vjerodostojnosti, stoga je nužno obrazovati nov naraštaj vođâ, novu rukovodeću klasu – kazao je nadbiskup Angel N. Lagdameo, predsjednik Filipinske biskupske konferencije, uoči 21. svjetskog dana mladeži, proslavljenoga, na biskupijskoj razini, na Cvjetnicu. Kada neki politički vođa djeluje drugačije od vlastitoga obećanja, time pogađa vjerodostojnost. To postaje problem za zemlju, jer šteti društvenim odnosima i povjerenju između vladajućih i onih kojima se vlada – kazao je nadbiskup obraćajući se mladima. Prema nadbiskupovu mišljenju, potrebno je zaštititi mladež koje predstavlja tlo na kojemu može nastati i rasti nov naraštaj društvenih i političkih vođâ, koji će zemlju voditi putom čestitosti, pravednosti, istine i slobode, što je našem narodu žurno potrebno – istaknuo je nadbiskup te između ostaloga podsjetio da će se o tim temama razgovarati i tijekom Azijskoga dana mladeži, koji će se slaviti u Hong Kongu od 28. srpnja do 5. kolovoza ove godine.
Novi zakon neće zaustaviti naše djelo – izjavio je kardinal Telesphore Placidus Toppo, predsjednik Indijske biskupske konferencije, reagirajući na prihvaćanje Zakona protiv obraćenja u indijskoj državi Rajasthan. Dekret, koji je već na snazi u nekoliko drugih indijskih država, predviđa trenutačno uhićenje, i prije početka istrage, osobe koju se smatra krivom za određeno obraćenje. Kome se dokaže krivnja za prisilno obraćenje, ili ono uz prijevaru, dobit će kaznu zatvora od 2 do 5 godina, te novčanu kaznu koja može dostići iznos od 1120 dolara. Mi ne vršimo prisilna, ili obraćenja uz prijevaru – kazao je kardinal – niti kršimo ljudska pravâ, jer je ljudsko dostojanstvo u središtu našega poslanja. Vlada može usvojiti na stotine zakonâ i dekretâ, ali to će samo ojačati naše poslanje i naš poziv – dodao je kardinal Toppo.
Društvena kriza, doseljeništvo i strukturalna reforma – teme su o kojima su francuski biskupi raspravljali na proljetnome zasjedanju koje je završilo 7. travnja u Lourdesu. Biskupi su izrazili neslaganje s nacrtom zakona o doseljenicima, te pozvali predstavnike vlasti da razmisle o razlozima nezadovoljstva mladih i francuskoga društva. Na zasjedanju se razgovaralo također o stajalištu tradicionalističkih skupina povezanih s Rimom, te mogućnosti primitka u biskupije skupine integrista, poput onih koji su se okupljali oko Lefebvrea, a koji nisu u zajedništvu s Crkvom. To je posebice važno u vidiku motu proprija Svetoga Oca o obredu svete Mise. U Francuskoj ima 35.000 vjernika integrista, 45.000 tradicionalista, a 80.000 ih je vezano za tridentsku liturgiju. Francuski su biskupi, osim toga, razgovarali o laičkim pokretima i udrugama, a istaknuli su i želju za zauzimanjem u ovoj teškoj krizi smisla u kojoj žive mladi Francuzi.
Američki biskupi i uglednici drugih religija zahtijevaju pravednu ljudsku i usklađeniju reformu o useljavanju u Sjedinjene Američke Države. Naime, u američkom zastupničkom domu već je prošao zakon koji ilegalno useljavanje drži kaznenim djelom, predviđajući kazne i za građane koji podupiru useljenike. Tim zakonom predviđena je izgradnja graničnoga zida između Sjedinjenih Država i Meksika. Latinskoamerički biskupi su kritizirali takvu useljeničku politiku dijeleći zabrinutost biskupa Sjeverne Amerike. Biskupi zahtijevaju, umjesto kriminalizacije ilegalnih useljenika i karitativnih udruga koje im pomažu, usvajanje zakona koji će štititi prava i ljudsko dostojanstvo useljenika. Nadbiskup Filadelfije, kardinal Justin Rigali, u peticiji koju su također potpisali protestanti, muslimani i Židovi, zatražio je ljudskiji pristup problemu. Sličan su apel uputili i biskupi Kalifornije. Biskupi su zatražili dodatne napore u „stvaranju useljeničkoga sustava koji će poštovati naše zajedničko ljudstvo“.
Predstavnici Crkvi i kršćanskih zajednica, imami i vjerski stručnjaci, od Ujedinjenih naroda zahtijevaju da proglase poštivanje svih vjera i vjerskih simbola, obranu ljudskoga života i potporu pothvatima za mir. Apel je upućen iz Kaira, gdje su se uglednici vjerskih konfesija susreli na kongresu naslovljenom „Odnos vjere s temeljnim pravima čovjeka i povezanost s obvezama pojedinca“. Snažno je istaknuta potreba jamčiti svima pravo na vjersku slobodu. Na kongresu su sudjelovala izaslanstva svih vjera Bliskoga istoka. Gerges Saleh, tajnik kongresa, istaknuo je „jednodušnost sudionika i njihovu punu potporu bilo kojem pothvatu čiji je cilj štićenje nazočnosti na Bliskome istoku svih vjerskih zajednica, bez diskriminacije i pritisaka“. Osim toga, tajnik je potvrdio uzajamnu volju kršćana i muslimana u borbi protiv svakog oblika „vjerskoga i etničkog rasizma“. U priopćenju s kongresa, sudionici su potvrdili vjeru u ljudski život kao „dar Božji“; potporu svim inicijativama za pravo na dostojan život, zakonsku zaradu, te pravo osobe da bude zaštićena i poučena o vlastitim dužnostima i pravima. Osim toga, u dokumentu se vlade pozivaju na promicanje kulture utemeljene na poštivanju vjere, zahtijeva se od Ujedinjenih naroda da štite i brane pravo etničkih i vjerskih manjina, te se ističe pravo naroda na otpor protiv vojne i ideološke okupacije.