Prva godina papinstva Benedikta XVI.

(18. travnja 2006. – RV) Sutra, 19. travnja, navršava se prva obljetnica izbora Benedikta XVI., 265. Kristova namjesnika. Bila je to vrlo intenzivna godina tijekom koje se osmi Papa Nijemac u povijesti susreo, na audijencijama i svečanostima, s više od 4 milijuna ljudi. Prema podacima Prefekture Papinskoga doma, koje je danas objavio Tiskovni ured Svete Stolice, u razdoblju od travnja 2005. do travnja ove godine najveći je broj vjernika, njih čak 1.875.000, sudjelovao na molitvi Anđeoskoga pozdravljenja s Papom. Na općim audijencijama sudjelovalo je nešto manje vjernika, odnosno 1.121.500, na liturgijskim slavljima 697.200 a na posebnim audijencijama 384.900. Podsjetimo nadalje i na Papinu encikliku „Deus caritas est“ (Bog je ljubav), te dva putovanja – jedno u Njemačku, u prigodi Svjetskoga dana mladeži u Kölnu, te u Italiji, u Bari, na svršetku Nacionalnoga euharistijskog kongresa. U ovoj je godini održan i Konzistorij, tijekom kojega je Sveti Otac u Kardinalski zbor uvrstio 15 novih kardinala, a proglasio je i 5 novih svetaca i 32 blaženih. Prošloga je mjeseca Sveti Otac započeo novi niz kateheza na općoj audijenciji srijedom, i to o nerazdvojnome odnosu između Krista i Crkve. Na međunarodnoj razini Papa se s posebnom pozornošću osvrnuo na teško stanje u Africi i na Bliskome istoku, te na kršćanske korijene Europe. Pritom nije zaboravio niti izazove američkoga kontinenta, kao ni nadu koja dolazi iz Azije i Oceanije. Na vjerskome planu potvrdio je da njegov prioritet i dalje ostaje ekumenizam, te oživio i dijalog s drugim religijama, poglavito sa židovstvom i islamom. Tijekom protekle godine, neke su se riječi čule više od drugih: ljubav, istina, razum, radost. Prof. Andrea Riccardi, utemeljitelj Zajednice sv. Egidija, pontifikat Benedikta XVI. nazvao je pontifikatom riječi: treba ga slušati kako bi ga se shvatilo – kazao je.
Godinu dana nakon izbora Benedikta XVI. možemo reći da bolje poznajemo neke njegove osobine: nasmijano lice, uzdržljivost u gestama, jasnoća misli, nježnost riječi, te pozornost prema svakom pojedincu s kojim se susretne. To je čovjek koji otkriva duboki mir osobe koja je susrela Onoga koji daruje istinski mir. Dan prije izbora, 18. travnja, predvodeći, kao dekan Kardinalskoga zbora, Misu za izbor Pape, ovako je molio: „Molimo Gospodina da nam, nakon velikoga dara pape Ivana Pavla II., ponovno podari pastira prema svom srcu, pastira koji će nas voditi prema poznavanju Krista, Njegove ljubavi i istinske radosti.“ Prošao je samo jedan dan, i izabran je baš on. Ako nakon godinu dana želimo pronaći najvažniju riječ koju je Papa želio priopćiti svijetu, sigurno je ona koju je istaknuo u svojoj prvoj enciklici: „Bog je ljubav“; samo On može podariti svijetu radost, ljepotu, puninu života i istinsku slobodu. Nije riječ o ideologiji ili ćudoređu, nego o živome Bogu koji je, iz ljubavi prema svojemu stvorenju, preuzeo ljudsko lice. Na početku kršćanskoga života nema neke etičke odluke ili velike ideje, nego susret s Osobom, koja preoblikuje naš život – napisao je Papa. Iz toga susreta rađa se žurna potreba poslanja. Tko je otkrio Krista, treba druge povesti prema Njemu – istaknuo je Papa. Velika se radost ne može zadržati za sebe. Treba ju prenijeti drugima. U velikim dijelovima svijeta Bog se danas na čudan način zaboravlja. Čini se kao da sve jednako ide dalje i bez Njega. Ali, istovremeno postoji i osjećaj frustracije i nezadovoljstva svime i sa svima. (…) Pomozite ljudima otkriti pravu zvijezdu koja nam pokazuje put – Isusa Krista! Nastojmo Ga i mi sami što bolje upoznati kako bismo na uvjerljiv način mogli i druge voditi prema Njemu. Postanite Isusovi prijatelji – poticaj je koji papa Benedikt XVI. često ponavlja. Treba ući u živi, osobni kontakt s Kristom. I to, prije svega, u molitvi. Sada je trenutak za ponovno isticanje važnosti molitve nasuprot aktivizmu i prijetećem sekularizmu brojnih kršćana – upozorio je Sveti Otac. Potrebno je Riječ Božju staviti u središte; Papa stoga poziva na lectio divina, na ustrajno čitanje Svetoga pisma popraćeno molitvom. Treba slušati Krista u Njegovoj Riječi, koja se čuva u Svetome pismu. Treba Ga slušati i u samim događajima u našem životu, nastojeći čitati u njima poruke Providnosti. Valja Ga, na koncu, slušati u braći, posebice u malenima i siromašnima, u kojima sâm Isus traži našu konkretnu ljubav. Slušati Krista i biti poslušan njegovome glasu – to je glavni, jedini put koji vodi do punine radosti i ljubavi – naglasio je Papa.
Obraćajući se mladeži, papa Benedikt XVI., poput Ivana Pavla II., ohrabruje ih da se ne boje da će nešto izgubiti ako otvore svoje srce Kristu. Tko dopusti Kristu da uđe u njegovo srce ne gubi baš ništa od onoga što život čini slobodnim, lijepim i velikim. (…) Ne bojte se Krista! On ništa ne oduzima, a daruje sve. Tko Mu se daruje, prima stostruko. Otvorite, širom rastvorite vrata Kristu, i pronaći ćete pravi život – poruka je Svetoga Oca mladima. Na obilježavanju Svjetskoga dana mladeži u Kölnu, govoreći o samoći brojnih mladih, Papa je istaknuo da, ako se ne njeguje temeljna veza s Bogom, sve su druge veze krhke. Što nas drugo može spasiti osim ljubavi? – naglasio je Papa pred okupljenim mnoštvom mladih. Papa Benedikt XVI. pokrenuo je dijalog s laičkom kulturom, ali je istovremeno upozorio na nesnošljivi laicizam koji vjerska uvjerenja želi udaljiti u privatno područje, ugrožavajući tako i sama demokratska načelâ. Nasuprot takvoj kulturi Papa ističe razloge zbog kojih kršćani imaju jasnu vjeru u Boga koji je postao čovjekom. To je vjera koju prati veliko pouzdanje u razum, u racionalnost. Ako gledamo velika opredjeljenja, kršćanski je izbor i danas onaj najracionalniji i najčovječniji – primijetio je Sveti Otac. Upravo na temelju racionalnih pojašnjenja Crkva brani istinu mira i pravednosti, promičući ljudsko dostojanstvo, upozoravajući na skandal bijede i gladi u svijetu, te zabrinjavajuće povećanje vojnih troškova. Crkva – kazao je Papa – iako ne uzima u svoje ruke političku borbu, ne može, i ne smije ostati na rubu borbe za pravednost. To djelovanje nije oblik upletanja, jer je usmjereno jednostavno na prosvjetljivanje savjesti.

Jaka povezanost između talijanske države i Crkve potvrđuje nepodijeljenu zauzetost u obrani temeljnih vrednota slobode i dostojanstva ljudske osobe; čini plodno tlo djelovanju građanskih i vjerskih vlasti, svake na svom području, piše predsjednik Talijanske Republike, Carlo Azeglio Ciampi, u poruci koju je danas, uoči prve godišnjice izbora za Papu, poslao Benediktu XVI. U ime talijanskog naroda, šef države ponovno je iznio svoje divljenje Papi za njegovo visoko apostolsko poslanje i pohvalio njegovu prijateljsku pozornost koju pokazuje prema Italiji. Cijeneći neprocjenjivo nasljeđe Ivana Pavla II. koji je čovjeku naznačio prvi i temeljni put Crkve – piše Ciampi Papi – Vi ste u središte svojega magisterija stavili cilj mira ukorijenjenog u solidarnosti s teškoćama, nadom i trudom koji prate ljudski hod. Izmjena naših posjeta u ovoj godini – dodao je Predsjednik – potvrdila je zajednički osjećaj Italije i Svete Stolice u bitnim vidicima obrane mira: poštivanje osnovnih prava naroda; pravedniju raspodjelu dobara na planetu; smanjenje jaza između Sjevera i Juga svijeta; uporaba ekonomskog i znanstvenog napretka u promidžbu zajedničkog dobra. Postoji samo jedan put, prema Predsjednikovu mišljenju: osnaženje međunarodne suradnje na temelju sustava Ujedinjenih naroda, jako potrebnog općeg instrumenta u osmišljavanju solidarnosti među narodima pomoću sve veće svijesti o zajedničkim vrednotama i odgovornostima. U tome smislu – nastavlja Ciampi – Europska unija, nositeljica zajedničkog identiteta ukorijenjenog na humanim i kršćanskim vrednotama i na izvanrednom iskustvu izmirenja, postavlja se kao bitni faktor stabilnosti i napretka: prije svega na Mediteranu gdje je potrebno privesti kraju mirovni proces na Srednjem istoku i ponovno stvoriti na povijesnom stjecištu civilizacija i religija, uvjete skladnog suživota i uspješne suradnje među svim narodima. U tom smislu Ciampi je zaželio Papi da nastavi svoje Učiteljstvo u službi Crkvi i čitavom čovječanstvu.