Križni put u Koloseumu s papom Benediktom XVI.

(15. travnja 2006. – RV) U Križu se odražavaju sve patnje današnjega čovječanstva, ali Križni put je i put milosrđa i spasenja – kazao je papa Benedikt XVI. sinoć, na koncu prvoga Križnog puta koji je predvodio u Koloseumu, a u prigodi kojega su se 62 televizijske mreže povezale s 42 zemlje. Sveti Otac je nosio Križ na prvoj i na posljednjoj postaji. Razmatranja za ovu pobožnost pripremio je nadbiskup Angelo Comastri, Papin vikar za Grad Vatikan, a u njima je dotaknuo pitanja koja si čovjek postavlja u svome odnosu s Bogom, zlima današnjega društva, te nesposobnosti za prepoznavanje grijeha. Križni put nije nešto iz prošlosti, i ne odnosi se samo na jedno određeno mjesto na Zemlji. Gospodinov Križ obuhvaća svijet, njegov Križni put prolazi kontinentima i vremenima – kazao je Sveti Otac tisućama vjernika koji su ga pratili u Koloseumu. Papa je svakoga pozvao da ne bude samo gledatelj na Križnome putu. I mi smo uključeni, i trebamo potražiti svoje mjesto. Na Križnome se putu ne može biti neutralni, nema mogućnosti za neutralnost. Pilat, skeptički intelektualac, pokušao je biti neutralan, biti izvan svega, ali se baš tako postavio protiv pravednosti, a za prilagodljivost svoje karijere – napomenuo je Sveti Otac.
Čovječanstvo je izgubilo smisao za grijeh, dopušta da se širi bezumna apologija zla, mahnita volja za prijestupima, lažna i nepostojana sloboda koja ističe obijesti, poroke i samoljublje, prikazujući ih kao uspjehe civilizacije. Zbog toga od Boga treba tražiti da nam otvori oči kako bi pokajanje očistilo našu dušu. Tu, kod prvoga Isusova pada, započinje dug niz patnji koje podnose muškarci, žene i djeca, bez razlike. Zastajući na postajama, razmatralo se o siromaštvu, bijedi i nesrećama koje donose tugu i očaj. Čovjek stoga treba otvoriti oči za ljepotu obitelji, taj Božji san, na koju se danas više ne gleda jer je obijest ta koja prevladava. U odrazu Križa vidjeli smo sve patnje današnjega čovječanstva, Kristov Križ danas – kazao je Sveti Otac. Vidjeli smo patnje napuštene i zlostavljane djece, prijetnje obitelji, vidjeli smo svijet podijeljen u oholosti bogatih koji ne vide Lazara pred svojim vratima i bijedu brojnih koji su gladni i žedni.
Evanđelje nam pripovijeda o povijesti, ali mi trebamo iz njega izvući pouke. Plač treba poučiti, treba dovesti do ljubavi. U svijetu podijeljenome na područja blagostanja i područja bijede, treba naučiti živjeti u bratstvu, kako bi Zemlja bila samo jedan dom koji hrani sve i sve zaštićuje – stoji u tekstu uz Križni put. Tijelo je bilo u središtu razmatranja uz X. postaju. Tijelo se danas često prodaje i kupuje. Čovjek još nije shvatio da ubija ljubav, te da bez čistoće tijela ne živi i ne može stvoriti život. I time čovječanstvo pribija Isusa na Križ. Ali on tu okrutnost ne pobjeđuje snagom. Ljubav je jedina snaga koja može pobijediti svijet. To je odgovor koji, kao da je u tišini ušao u srce svakoga čovjeka koji se pita zašto je Krist umro na Križu. Odgovor je ljubav, ona ista ljubav koja izvire upravo iz Križa. Iz Isusove je smrti rođen novi Pavlov život, obraćenje svetoga Augustina, ljubav Majke Terezije iz Kolkate, te hrabrost Ivana Pavla II. To je istaknuo i papa Benedikt XVI., na svršetku Križnoga puta. Tako smo i mi pozvani pronaći svoje mjesto, pronaći, zajedno s ovim velikim hrabrim svecima, put s Isusom i prema Isusu; put dobrote, istine i hrabrosti za ljubav. Tako smo shvatili da Križni put nije jednostavno uspoređivanje mračnih i žalosnih stvari u svijetu, on nije ni moralizam, koji je na koncu nedjelotvoran, nije ni glasni prosvjed koji ništa ne mijenja. Križni put je put milosrđa koje ograničava zlo; to smo naučili od pape Ivana Pavla II. On je put milosrđa, a tako i put spasenja – kazao je Papa te dodao kako smo svi pozvani krenuti tim putem milosrđa i zajedno s Isusom ograničiti zlo.