O zbivanjima u Crkvi u Hrvata, pripremio Vedran Šmitran

“Sinoda – Božji poziv na novi početak” – naslov je ovogodišnjega uskrsnog pisma zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, koje je, u svjetlu Uskrsa, posvetio Drugoj sinodi Zagrebačke nadbiskupije. Naime, zagrebačka se Crkva nalazi u završnome dijelu pripreme Druge sinode, u kojoj se osobito želi pitati o prihvaćanju duha Drugoga vatikanskog sabora, koji je sigurni kompas u 21. stoljeću. Nabrajajući dosadašnja postignuća koja ohrabruju, kardinal Bozanić za to crkveno događanje ističe kako se nitko u Božjem narodu, u Crkvi, ne smije naći na rubovima, te kako je danas – nakon Sabora – nepojmljivo da se ne dopusti Duhu Svetomu progovoriti po vjernicima laicima. Kardinal Bozanić potom ističe kako se Crkva u Hrvatskoj osjeća odgovornom i zauzetom za vrednote i za prinos suvremenome društvu u kojemu živi. Iako to u javnosti često nije priznato niti predstavljeno na objektivan način, vjernici – uza svu svoju nesavršenost – daju dušu našemu hrvatskom društvu. Naše pogreške, s kojima se i mi sami trebamo neprestano i ozbiljno suočavati, preuveličavaju se i ističu, dok se uspjesi umanjuju, previđaju ili zataškavaju, a Crkvu se s puno strana prisiljava na prilagođivanje društvenim pomodarskim gibanjima – piše kardinal. U ozračju društva koje je zaglušeno orkestriranim odvlačenjem pozornosti od bitnoga i vjernici su pod prijetnjom otuđenja koje ne dopušta otvorenost za molitvu. Nije dostatno prilagoditi programe i planove, govor i sredstva komuniciranja; nisu dostatne ni karitativne akcije, nego rast svetosti koja se rađa iz zajedništva s Bogom u molitvi. Nema društvene obnove, nema obnove hrvatskoga društva koja ne polazi od molitve – poručuje zagrebački nadbiskup, pozivajući vjernike da se, zahvaćeni dinamikom Vazma, odupru svemu što osiromašuje kršćansku kulturu ljubavi, a osobito malodušju, te da se istinski založe za ljudski život, iako danas nije popularno protiviti se pobačaju i eutanaziji. Pozvani smo hrabro i zauzeto umiješati se u svjetska zbivanja tamo gdje nedostaje ljubavi, gdje se napušta put pomirenja, gdje se olako zanemaruju vrednote, gdje se na složena i duboka pitanja daju površni odgovori; tamo gdje su stvoreni svijet, a osobito čovjek, ugroženi i gdje ljudi postaju prijetnjom jedni drugima; pozvani smo da kao Crkva koja se obnavlja u vjeri postanemo blagoslovom za kršćanstvo i ljude u Domovini, služeći onako kako je to Krist činio – zaključuje u svome uskrsnom pismu kardinal Bozanić, čestitajući svima svetkovinu Uskrsa.
Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u svojoj uskrsnoj poruci pod naslovom “Ne plašite se ni sadašnjosti ni budućnosti” progovara o svjetlu uskrsnuća kao svjetlosti koja je jača od bilo koje svjetlosti. U uskrsnoj noći, zori i jutru zasjao je Bog, zasjala je Ljubav sama, ističe kardinal Puljić. Tijekom teških ratnih dana i u vremenu strahota, kada se činilo da je mržnja prognala ljubav s ovih prostora, a mrak potpuno nadvladao svjetlo, borili smo se da preživimo i u toj borbi nerijetko pokazali izuzetnu vjernost Bogu i osjećaj za bližnjega. U nama je živjela jaka nada da će zlo uminuti i da će u ovoj zemlji zavladati pravda. Iako su prošle godine otkako je rat završio, čini se da nam je nada klonula, vjera se poljuljala, a ljubav iz sebedarja velikim dijelom prešla u sebeljublje. Izgleda kao da je u medijima velikim dijelom umjesto jezika mržnje zavladao jezik nejasnoće i smutnje. Ovog Uskrsa molimo za one koji odlučuju o budućnosti i imaju vlast u ovoj zemlji da teže za pravdom i jednakopravnošću za svaki narod i svakoga čovjeka – poručuje kardinal Puljić. Koliko godina treba proći da u nama, građanima Bosne i Hercegovine, prevlada shvaćanje da je ovo naša zemlja; zemlja u kojoj svatko treba dati svoj, makar i najmanji doprinos, da se ostvari jednakopravnost svakoga naroda i svakoga čovjeka, jer tek tada možemo istinski krenuti naprijed, bez straha od onog koji pripada drugom narodu, vjeri i kulturi – ističe među ostalim nadbiskup vrhbosanski, čestitajući svima svetkovinu Uskrsnuća.
Živjeti uskrsni misterij znači učiniti sve da u nama umre ono što je negativno i sebično, kako bi živjelo ono pozitivno i Božje. Ako hodamo našim zemaljskim putovima tužni i beznadni, pritisnuti strahom i razočarani svakidašnjicom, Uskrs nam poručuje da ne klonemo i da se ne prestrašimo – piše u svojoj uskrsnoj poruci varaždinski biskup Marko Culej. Isus je proživio u svome ljudskom tijelu naš život: trenutke slave i veličanja, ali i trenutke odbijanja, prezir i osudu na smrt. Prihvativši muku i križ, posvjedočio je dokle ide Božja ljubav prema čovjeku – poručio je biskup – upozorivši kako vjera možda postaje mlitava, jer u njenom središtu više nije vjera u uskrsnuće, u kojemu se Bog pokazao onakav kakav uistinu jest. Baš kao i u božićnoj noći, u zoru uskrsnoga jutra anđeo progovara ženama: “Ne bojte se!” I ovako nastavlja: “Ta znam: Isusa raspetoga tražite! Nije ovdje! Uskrsnu!” U Isusovu grobu život je pobijedio smrt – istaknuo je u svojoj uskrsnoj poruci varaždinski biskup Marko Culej.
Predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić uputio je vjernicima Židovske zajednice u našoj zemlji čestitku u povodu blagdana Pashe. U ime zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, u ime Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog te u svoje osobno ime želim svim židovskim vjernicima u Republici Hrvatskoj sretnu Pashu. Spomendan slavne Gospodnje pobjede neka i ove Pashe u srcima vjernika bude živo svjedočanstvo Gospodnje svemogućnosti i ljubavi – stoji u čestitci biskupa Košića.