U Vatikanu otvorena izložba o Švicarskoj gardi

Prigodom obilježavanja 500. obljetnice Švicarske garde, u srijedu, 29. ožujka 2006. godine, u Vatikanu je otvorena izložba koja izloženim slikama, rukopisima, odorama, oružjem i šljemovima pripovijeda povijest na svijetu najstarije vojske. Na zahtjev pape Julija II., 22. siječnja 1506. godine ustanovljena je Švicarska garda. U spomen na petstogodišnju vjernost, ustrajnost i revnost, prvi put u povijesti mogu se na jednom mjestu vidjeti umjetnička djela i arheološki pronalasci velike kulturne vrijednosti. Veliko zanimanje pobuđuje dio posvećen pustošenju Rima 1527. godine, kada je 147 gardista izgubilo život kako bi papi omogućili bijeg u Anđeosku tvrđavu. Izložen je portret pape Klementa VII., djelo poznatoga Sebastiana del Piomba. Giovanni Morello, upravitelj izložbe, istaknuo je za Radio Vatikan kako je umjetnik izradio više portreta Klementa VII. Na ovomu je prikazan s bradom jer nakon pustošenja Rima papa se u znak žalosti nije više brijao – kazao je. U šest soba izložene su slike, stjegovi, željezni šljemovi, novac i poznate žuto-crveno-plave renesansne odore; napravljene, tako se drži, po Michelangelovu ili Raffaellovu nacrtu. Naoružana vojska, ali se ne služi oružjem, običavao je reći papa Pio X.: „Naš top treba ostati na svome mjestu u podrumu, jer ne treba oružjem braniti Vatikan“. Biskup Mauro Piacenza, predsjednik Papinskoga povjerenstva za kulturna crkvena dobra, kazao je pak kako su helebarde vanjski elementi, ali je važna duhovnost koja se krije iza njih, to jest borba protiv zla, nasilja i povreda. U tom slučaju postaju oružje mira. „Acriter et fideliter“, čast i vjernost, uvijek je suvremeno geslo koje nadahnjuje poslanje Švicarske garde, nenametljiva nazočnost, ali stalna u službi Svetome Ocu. Svjedoci smo povijesti Crkve. Mi nismo glavna lica na pozornici povijesti, ali smo uz Svetoga Oca – istaknuo je kapetan Elman Maeder. Izložba će biti otvorena do 30. srpnja.