Pojam opustinjavanja

(16. ožujka 2006. - RV) Pojam opustinjavanja se s vremenom razvijao pokušavajući definirati proces koji, premda obilježen lokalnim uzrocima, sve više poprima obilježja globalnog problema. Opustinjavanje je definirano kao proces koji nepovratno umanjuje sposobnost tla da proizvodi bogatstvo i usluge. Kako je prenijela agencija MISNA, Hama Arba Diallo, ravnatelj Odbora Ujedinjenih naroda za borbu protiv opustinjavanja, govoreći o porječju rijeke Konga koje se, s više od 200 milijuna hektara, smatra drugim zelenim plućima svijeta, nakon Amazonije, kazao je kako opustinjavanje nije samo širenje pješčanih površina, nego je i erozija tla prouzročena poljodjelskim čimbenikom, pretjeranim iskorištavanjem pašnjaka i krčenjem šuma. Velika površina srednje Afrike na kojoj se nalazi 30% afričkih šuma, i gotovo 20% šuma cijeloga planeta, svake godine izgubi milijun hektara površine zbog raznih erozijskih pojava. Za sada nije poznato trajanje prirodnoga bogatstva srednje Afrike, ali se je u porječju počela smanjivati plodnost tla – kazao je Arba Diallo. Iz šume dolaze neki ohrabrujući signali: odlučnost Pigmejaca usporava bezobzirno iskorištavanje nekih vrsta drveća u Demokratskoj Republici Kongo; lokalno stanovništvo, za razliku od nekih trgovačkih poduzeća drvom, bori se protiv sječe drveća, bitnoga za eko-sustav i vlastiti opstanak. Prošlih je tjedana Europska unija odobrila 38 milijuna eura za nacrt upravljanja ekosistemima u srednjoj Africi, kojemu je cilj očuvanje i razumno iskorištavanje šuma na porječju rijeke Konga.
(16. ožujka 2006. - RV) Koraljni grebeni Indijskoga oceana mogli bi nestati u idućih pedeset godina – upozorili su znanstvenici po čijem bi mišljenju povećanje temperature morske vode prouzročeno zagrijavanjem zemlje, moglo imati štetne posljedice na koralje Indijskoga oceana. Znanstveno istraživanje pokazuje da 2050. godine neće više biti koralja. 1998. godine izgubili smo oko 90% koraljnih grebena i ono malo što je ostalo podložno je stalnoj opasnosti – kazao je znanstvenik. Po mišljenju nekih znanstvenika zagrijavanje morske vode potječe od zemaljskoga i atmosferskog zagađivanja. Ako se tako nastavi, većina koraljnih otoka će nestati ukoliko će se koraljni grebeni koji ih štite postupno osuti. Posljedice za gospodarstvo bile bi katastrofalne, jer se u tim područjima temelji na industriji turizma. Arhipelag Sejšeli ima 120 otoka, od kojih je 65 koraljnoga podrijetla.