Susret stalnih promatrača Svete Stolice

Ljudska prava, mir i pravda bili su u subotu, 18. ožujka, u središtu nagovora pape Benedikta XVI., održanoga stalnim promatračima Svete Stolice pri međunarodnim organizacijama. Papini predstavnici, osmorica pri četrnaest svjetskih organizacija, bili su primljeni u audijenciju, nakon dvodnevnoga zasjedanja s vodstvom Državnoga tajništva. O tom susretu nadbiskup Giovanni Lajolo, tajnik za odnose s državama, kazao je za Radio Vatikan kako se Papa u kratkom, ali bogatom govoru osvrnuo na „temeljni prinos“ koji daju „poštivanju ljudskih prava i općega dobra te stoga istinskoj slobodi i pravdi.“ Papa je istaknuo da oni „moćno sudjeluju u proročkoj odgovornosti Crkve, koja namjerava dizati svoj glas u obranu čovjeka, čak i onda kada se politika državâ ili većine javnoga mnijenja kreće u suprotnome pravcu“. Govoreći o stalnim promatračima Svete Stolice kazao je kako oni svojim kontaktima i vijestima, kojima zbog svoga položaja raspolažu, također pomoću dokumenata koje mogu staviti u opticaj, ili izjava koje mogu iznijeti u raznim institucijama, obznanjuju gledišta i razloge Svete Stolice o raznim problemima. To je djelatnost koja zahtijeva oštrinu analize, spremnost interveniranja i veliku taktičnost – primijetio je nadbiskup. Na upit koji je bio cilj susreta, kazao je kako su tijekom kongresa Međunarodnih katoličkih organizacija, koji je održan u studenome 2005. godine u Jeruzalemu, predstavnici tih organizacija očitovali potrebu boljeg usklađivanja svoga rada sa Svetom Stolicom, poglavito su tu želju izrazile razne nevladine katoličke organizacije, posebice one akreditirane kod međunarodnih organizacija, da stupe u djelotvorniju suradnju sa stalnim promatračima Svete Stolice. Kao odgovor na taj zahtjev, prvi cilj susreta stalnih promatrača Svete Stolice bio je raspravljati o temi: kako poduprijeti i još više unaprijediti suradnju s nevladinim katoličkim organizacijama. Druga svrha ovoga susreta bila je analizirati razvoj ljudskih prava, pojmova te sadržaja koji im se daje u krilu međunarodnih organizacija. U stvari ljudska su prava podložna razvoju, ponekad ih zainteresirane strane beskrupulozno proglašavaju, što po mišljenju Svete Stolice predstavlja njihovu involuciju, s teškim posljedicama za pojedinca i ljudsko društvo. Razmjena mišljenja je između ostaloga omogućila istaknuti prinos koji bi razne biskupske konferencije mogle dati nastajanju i jačanju nevladinih katoličkih udruga, jer one, premda nastupaju u vlastito ime, mogu uskladiti svoje djelovanje s djelovanjem papinskih predstavnika. Nevladine udruge, budući da odražavaju potrebe i ideje društvene baze, izraz su demokratske dinamičnosti na koju su osjetljive međunarodne organizacije i stoga o tome žele voditi računa – kazao je nadbiskup. Osvrnuvši se na ljudska prava, istaknuo je kako su se u središte stavile neke problematike, bilo što se tiče prioriteta naše pozornosti, bilo kad je riječ o boljem načinu shvaćanja pozitivnog i svrsishodnog nastupa Svete Stolice. Na upit koji su glavni izazovi za diplomaciju Svete Stolice, kazao je kako Papini predstavnici obavljaju diplomatsku djelatnost u potpunom skladu sa Svetim Ocem. Sveti je Otac govorio o „nepravdama s tisuću lica, a nabrojio je dvije: „nepravda s licem ravnodušnosti ili nereda“ koja šteti strukturi izvorne stanice društva, što je obitelj“; druga je „nepravda s licem sile i bahatosti, što može dovesti do samovolje, ušutkavajući onoga tko nema glasa ili snage da mu se čuje glas, kao što se događa u slučaju nepravde, koja je danas možda najteža, to jest one koja zatire rađajući život“. To su dva jasno zacrtana prioriteta: obitelj i život koji se treba roditi. Uz već spomenute prioritete postoji izazov gladi i suše u svijetu. Sveta je Stolica dala velik prinos IV. svjetskom forumu o vodi, koji se održava u Meksiku. Na molbu da prokomentira reformu u krilu Ujedinjenih naroda, kazao je kako Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava predstavlja logičan razvoj Povjerenstva za ljudska prava sa sjedištem u Ženevi. Po sebi to je pozitivan razvoj, jer očituje veće zanimanje Ujedinjenih naroda za ljudska prava. Ali, Vijeće je samo jedno sredstvo, sve će ovisiti o radu i sporazumijevanju koje će 47 članica postići tijekom trogodišnjega mandata. Nemali broj tih zemalja daju krnju interpretaciju ljudskih prava, dok druge žele uključiti među temeljna prava i ona koja to nisu. Sveta Stolica želi da rad novoga Vijeća, doista potrebnog, bude koristan. Naravno da će ga stalni promatrači slijediti s dužnom pozornošću – zaključio je nadbiskup.