Vjernost Petrovome sjedištu, jača od progonâ, te želja za dijalogom među kršćanskim
sestrinskim Crkvama – vrednote su Armenske katoličke
Vjernost Petrovome sjedištu, jača od progonâ, te želja za dijalogom među kršćanskim
sestrinskim Crkvama – vrednote su Armenske katoličke Crkve koje je istaknuo papa Benedikt
XVI. primivši u audijenciju patrijarha Nersesa Betrosa XIX. Tarmounija i članove Sinode,
koji su se ovih dana okupili u Rimu na susretima, prvo Stalnoga vijeća Sinode, a potom
na redovnoj Sinodi. U XX. je stoljeću dugo bila Crkva mučenika, žrtva velikoga zla
– kazao je Sveti Otac te dodao kako iz korijena tih patnji, na početku trećega kršćanskog
tisućljeća ona raste u ozračju ponovno pronađenoga bratstva među njezinim različitim
„dušama“, što je znak punoga jedinstva koje su pape više puta poželjeli. Papa je nadalje
sažeo trpljenje vrlo stare i plemenite armenske Crkve, one katoličke, ali i one apostolske,
koja se odvojila od Bizanta i Rima na Kalcedonskome saboru 451. godine. Patrijarhu
i članovima armenske katoličke Sinode Sveti je Otac izrazio veliku zahvalnost za snažnu
privrženost s Petrovim sjedištem izraženu tijekom više stoljećâ. Ta se privrženost,
posebice početkom XX. stoljeća, pretvorila u povezanost koja je bila plaćena i krajnjom
žrtvom. Armenska je Crkva sigurno sudionik povijesnih događaja koje je armenski narod
proživio tijekom stoljećâ, a posebice patnji koje je podnio u ime kršćanske vjere
u godinama strašnoga progona koji u povijesti ostaje pod znakovitim imenom 'metz yeghèrn',
odnosno 'veliko zlo'. Primorani raspršiti se u brojna područja Istočne Europe i Bliskoga
Istoka, armenski su se katolici, svojom radinošću i dostojanstvom, uvijek nastojali
uključiti u društva u kojima su se našli, pa i danas svjedoče svoju vjernost Evanđelju,
zahvaljujući također i sjedinjujućoj ulozi koju ima Patrijarhat sa sjedištem u Libanonu
– primijetio je Papa. Osvrnuvši se nadalje na put prema jedinstvu, Sveti je Otac govorio
i o zaslugama srdačnoga i plodnoga dijaloga koji armenski katolici imaju, posebice
u posljednjim desetljećima, s Armenskom apostolskom Crkvom i drugim kršćanskim zajednicama
koje u svetomu Grguru Prosvjetitelju prepoznaju zajedničkoga oca utemeljitelja. Podsjetivši
na koncu na proslavu održanu 2001. godine, kada je i papa Ivan Pavao II. izrazio poštovanje
za 1700 godina evangelizacije armenske Crkve, papa Benedikt XVI. je ohrabrio to ponovno
pronađeno bratstvo i suradnju, te poželio da iz nje proiziđu novi pothvati za zajednički
hod prema punome zajedništvu. Gospodinova ljubav prema Crkvi hodočasnici u vremenu
znat će kršćanima dati – to je naša pouzdana nada – potrebna sredstva za ostvarenje
njegove velike želje: ut unum sint (neka budu jedno) – kazao je na koncu Sveti Otac.