Suradnja između Europe i Afrike

(13. ožujka 2006. – RV) U prigodi IV. europskog dana sveučilištaraca, rimski su se sveučilištarci 11. ožujka popodne okupili u Dvorani Pavla VI na susretu molitve i razmatranja, zajedno s papom Benediktom XVI., na temu „Kršćanski humanizam, put prema novoj suradnji između Europe i Afrike“. S njima su putem televizije bili povezani i mladi iz više krajeva Europe i Afrike. Inicijativu su potaknuli Vijeće europskih biskupskih konferencija i Rimski vikarijat. Na početku susreta kardinal Camillo Ruini, Papin vikar za grad Rim, pozdravio je nazočne te dočekao Križ sveučilišne mladeži. Nakon molitve Krunice svu je mladež, onu nazočnu u Vatikanu, kao i onu povezanu putem radiotelevizije pozdravio Sveti Otac. Monsinjor Lorenzo Leuzzi, odgovorni za pastoral sveučilištaraca pri Rimskome vikarijatu, kazao je za Radio Vatikan kako misli da poruka koju sveučilištarci žele živjeti i iskusiti, polazeći od enciklike Bog je ljubav, jest razumjeti kako navještaj 'Bog je ljubav' postaje znakoviti i temeljni ključ shvaćanja samoga sebe i zajedničkoga života, riječ je o osmišljavanju studija i vlastitoga sveučilišnog iskustva. Rekao bih da bdijenje sveučilištarcima cijeloga svijeta želi reći: navještaj Bog je ljubav doista je uporišna točka kako bi se mogla izgraditi civilizacija ljubavi. Na primjedbu kako je Papa poželio da Evanđelje otvori nove putove suradnje između Europe i Afrike, kazao je kako izabrana tema bdijenja 'kršćanski humanizam' želi poručiti da će bez kristološkoga poziva ljudskog poslanja biti teško izgraditi civilizaciju u kojoj će se svi narodi s vlastitom kulturom moći prepoznati, te se sa sposobnošću i željom otvoriti budućnosti da spokojno gledaju na nju. Vjerujemo da Evanđelje cjelovito življeno u vlastitim crkvenim zajednicama, a u tom smislu i bdijenje, nudi presjek crkvenih zajednica okupljenih oko svoga pastira kako bi molile i razmišljale. Ovo iskustvo postavlja temeljnu polaznu točku kako bi se stvorilo zajedništvo među narodima – primijetio je msgr. Leuzzi. Na upit kakva je danas suradnja među studentima, odgovorio je kako se rađa i razvija pozornost za studij shvaćen kao plod znanstvene, istraživačke i kulturne suradnje. Mladi sve više studiraju ekonomiju razvoja i brojne druge discipline koje svjedoče njihov novi interes. To zanimanje je pokazatelj njihove odgovornosti kako nova svjetska situacija treba spremne ljude za nova obilježja promidžbene suradnje koja će promicati iskustvo jednoga naroda ili zajednice. Na upit što Afrika može dati Europi odnosno Europa Africi, odgovorio je kako Afrika može Europi dati zanos i radost. Europi nedostaje radost, povjerenje i nada. U Africi ima mladih naroda koji žele biti protagonisti u ovome povijesnom razdoblju. Sve to što je Europa znala ponuditi u prošlosti, poglavito na humanističkoj razini, može biti od velike pomoći kako bi se izbjeglo da razvoj dobije samo čisto gospodarsku i pragmatičku dimenziju. Na upit kako mladi mogu promicati kršćanski humanizam, odgovorio je da mladi imaju zadaću da iskustvo vjere prenesu u kulturu. Nažalost, često postoji jaz između vjere i studija. Potrebno je premostiti taj jaz, a mislim da mladi mogu dati veliki prinos u povezivanju iskustva vjere s intelektualnim istraživanjem. Velika usluga koju sveučilištarci mogu pružiti kršćanskome humanizmu i njegovome širenju jest otkrivanje i produbljivanje novih sadržaja i posredovanja koji mogu omogućiti da se svjedočenje i stvarnost Evanđelja ostvaruje kroz djelovanje za dobro svih ljudi – zaključio je monsinjor Leuzzi.