(13. ožujka 2006. – RV) Razmišljati o prinosu religija, filozofije, gospodarstva i
politike mukotrpnome putu prema miru, bio je cilj Međunarodnoga skupa održanoga prošlih
dana u Rimu na temu „Putovi mira“, organiziranog na inicijativu Papinskoga vijeća
'Pravda i mir' u suradnji s francuskim kulturnim centrom Saint-Luis i Međunarodnim
institutom Jacques Maritain. Profesor Roberto Papini, sudionik kongresa, osvrćući
se na njegov rad, kazao je za Radio Vatikan kako je najzanimljivije to što sam naziv
islam znači mir. Ako govorimo o Jahvi u Starome zavjetu, on nije samo Bog vojnih postrojba,
nego je i Bog mnoštva naroda. Dakle, ovaj nam semantički proces otkriva kako su obilježja
mira ukorijenjena u tri velike jednobožačke religije. U stvari, razlike koje postoje
između te tri religije tijekom povijesti su ih dovodile do sukoba, čineći da se zaboravi
ono što ih ujedinjuje, to jest odbacivanje idolatrije, obraćanje jedinome Bogu koji
ljubi sve ljude. To je ogroman posao, jer Sveti tekstovi sadrže, osim Riječi Božje,
i plodove ljudskoga djelovanja, a ljudsko djelovanje je praćeno nasiljem – istaknuo
je profesor. Na upit kako u ime mira prevladati sukob između kultura i religija, odgovorio
je kako živimo u vremenu kada uz tradicionalne geo-političke sukobe, borbe za energiju,
zemlju ili zbog drugih motiva, imamo sve više sukoba za očuvanje identiteta, kulture
i vjere, koji nastaju i iz potreba pronalaženja potpore za današnjega čovjeka nasuprot
globalizacije koja mu prijeti. Ti su sukobi na razini opstojanja i zbog toga je posredovanje
veoma teško, dok su sukobi za posjedovanje društveni sukobi i njima se može pronaći
rješenje. Ali, kad kulturni sukobi postanu i vjerski sukobi, to jest kad ih motiviraju
teološka obrazlaganja, tad ih je teško riješiti, jer kad napadaš mene, napadaš i moga
Boga. Stoga treba otkriti pravi smisao laičnosti, to jest razlikovati duhovno od svjetovnoga,
zatim otkriti vrednotu osobe, bez obzira na uvjerenja i identitet. To će biti veoma
spori procesi – zaključio je profesor. Osvrnuvši se na globalizaciju i poštivanje
ljudske osobe, kazao je kako ostvareni model globalizacije jest u biti gospodarski
i financijski koji donosi oštru konkurenciju. Samo ako ustanovimo pravila na globalnoj
razini, moći ćemo uživati plodove globalizacije i ograničiti njezine negativne posljedice.
Neki govore o potrebi pravne globalizacije, jer u stvari još ne postoji „globalno“
pravo. Tim putom smo se zaputili– zaključio je profesor.