Od šest tisuća u svijetu postojećih jezika, u tijeku jednoga stoljeća nestat
će ih polovica – stoji u izvješću UNESCO-a, agencije Ujedinjenih naroda koja brine
za kulturu i znanost. Sad se najviše govori kineski, engleski, španjolski, ruski,
francuski i hindi-urdu, odnosno novo-indijski jezik. Predviđa se kako će 2100. godine
većinski jezici biti azijski; kineski i novo-indijski, zatim engleski, španjolski
i arapski. Ritam će nestajanja jezika ovisiti o gospodarskoj globalizaciji koja prouzrokuje
napuštanje sela i nestajanje domorodaca u velikim gradovima industrijaliziranih zemalja.
Nestajanjem jezika, izgubit će se brojna znanja, upravo zato jer lokalni jezici omogućuju
na različit način gledati svijet, i pokazuju slojevitost ljudskoga genija. Nestanak
jednog jezika može prouzročiti krizu identiteta, jer se po govoru čovjek ukorjenjuje
u povijest – kazala je Colette Grinevald – stručnjak za jezikoslovlje i dodala kako
je u Latinskoj Americi odricanje od vlastitoga jezika u korist engleskoga ili španjolskog
urodilo nedostatkom pravila, odnosno ne prevladava ni jedan od dva jezika. Takvo stanje
– pojasnila je Grinevald – može postati povod nasilju među narodima ili samouništenju,
poput alkoholizma ili samoubojstva. Zato je u veljači UNESCO-u predstavljen nacrt
novoga Muzeja riječi, posljednji pokušaj spašavanja jezika koji umiru, promoviran
na festivalu znanosti u Genovi. Tajvanski je Predsjednik prošlih dana
odlikovao kardinala Paula Shana Kuo-hsija, bivšeg predsjednika Tajvanske biskupske
konferencije. Primajući odlikovanje, kardinal je istaknuo kako je to priznanje djelovanju
Crkve na Tajvanu, i dodao da „Vatikan cijeni vjersku slobodu zajamčenu u zemlji te
njezinu velikodušnu humanitarnu pomoć“. Ti su elementi u temeljima čvrstoga prijateljstva
i diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Tajvana – kazao je. Podsjetimo da su
to visoko odlikovanje prije kardinala Kuo-hsija dobili kardinal Jean-Louis Tauran,
nekadašnji tajnik Državnoga tajništva za odnose s državama, te još jedan tajvanski
nadbiskup.