Msgr. Karel Kasteel o Papinoj korizmenoj poruci

Papa Benedikt XVI. kao i njegovi prethodnici Pavao VI. i Ivan Pavao II. uputio je vjernicima poruku za Korizmu, koja započinje na Pepelnicu 1. ožujka. Msgr. Karel Kasteel, tajnik Papinskoga vijeća Cor Unum, kazao je za Radio Vatikan kako je zadaća Papinskoga vijeća Cor Unum kateheza ljubavi, koja je ovih dana imala vrhunski učiteljski izričaj u novoj Papinoj enciklici. Svake nam godine Kristov vikar, počevši od pape Pavla VI., nudi dokument o Ljubavi, kraljici kreposti, a to je korizmena Papina poruka. Lijepo je prisjetiti se kako je prošle godine Ivan Pavao II. korizmenu poruku posvetio starima, njihovoj važnosti za mlade i obratno. Korizma nije samo razdoblje stege, pokore i kajanja, nego ona treba biti istinska želja približavanja Bogu, uzdizanja iz ovoga ljudskog stanja, „koje uvijek teži samostalnosti, koji put udaljenoj od izvora milosti“. Ona je ispravljanje puta, koje je potrebno kako bismo proslavili najveću kršćansku svetkovinu Uskrs. Na upit našega novinara koji je bitni sadržaj poruke, odgovorio je: „Bog nas čuva i podupire, čak i u tamnoj dolini. Napasnik nam, naprotiv, sugerira očajavanje i iluzorno nadanje u djela svojih ruku. Gospodin i danas sluša naš vapaj za životom u radosti, miru i ljubavi. On ne dopušta da gospodari tama užasa. Postoji granica postavljena zlu – kako je u knjizi 'Sjećanje i identitet' rekao sluga Božji Ivan Pavao II., to nam je Benedikt XVI. ponovno predložio i više od toga. U naše doba – kako je rekao – razvoj je bitan. Krist i dalje obraća svoj pogled na narode. On poznaje zamke koje se suprotstavljaju razvitku Božjega plana za čovječanstvo. Isus se nudi kako bi se ostvario taj plan. Papa izgovara snažne riječi: „Ni na jedan način nije moguće odijeliti zadovoljenje materijalnih od dubokih potreba srca“. Podsjeća nas na našu odgovornost prema siromašnima u svijetu, duhovnim i materijalnim. Ne postoji samo tehnika, Kristova ljubav nas treba poticati. To je evanđeoska logika: Majka je Terezija govorila: Najveće siromaštvo naroda jest nepoznavanje Krista“. Odatle proizlazi sve ostalo. Stoga je potrebna vjerska sloboda kako bi se moglo naviještati Krista i njegovo spasenje. Papa je istaknuo kako je pogrješno urediti najprije vanjske strukture. Pogrješno je misliti kako treba prije urediti zemlju, tek onda misliti na nebo. Ponavlja riječi Ivana Pavla II.: Mi znamo da je Krist došao donijeti cjelovito spasenje“ – istaknuo je monsinjor Kasteel i dodao kako Korizma razmatra o cjelovitom spasenju i vodi nas uskrsnoj Kristovoj pobjedi.