Vatikanska diplomacija danas

Pogled na današnju vatikansku diplomaciju, pod ravnanjem nadbiskupa Govannija Lajola, tajnika Državnoga tajništva za odnose sa državama, upriličen je 16. veljače 2006. godine u Rimskom klubu u Đakonskoj palači Svete Marije in Cosmedin. Opširan pregled najstarije diplomacije u svijetu, s posebnim obilježjem – primijetio je nadbiskup. To je aktivnost koja je veoma porasla u posljednjem kvartalu prošloga stoljeća. Sa Svetom Stolicom 174 zemlje održavaju diplomatske odnose, tome treba pridodati Malteški red i posebne misije Ruske Federacije te Palestinska oslobodilačka organizacija. Sveta Stolica pri državama ima 101 predstavništvo te 15 pri Međunarodnim organizacijama. Ima ukupno oko 250 nuncija, promatrača i crkvenoga osoblja u diplomatskim sjedištima u pedeset država. Na upit koji je prvotni interes vatikanske diplomacije – nadbiskup je kazao kako je to status Katoličke Crkve u raznim državama, poglavito vidik vjerske slobode. Odatle proizlazi važnost konkordatâ: na snazi ih ima 160. Među upitnim temama, primjerice u Italiji, jest laičnost države koja bi ograničila – prema pogrešnom tumačenju – mogućnost crkvenih uglednika da interveniraju u pitanjima društveno-političkog značenja, koja često sadržavaju moralne i vjerske vidike, stoga takvi pothvati ne mogu biti shvaćeni kao ograničavanje državne autonomije, koja je neovisna u svojim odlukama – istaknuo je nadbiskup. Drugi interesni okviri za nuncije i promatrače uglavnom su mir, razvoj, ljudska prava, ekumenski i međuvjerski dijalog. Što se tiče „vrućih točaka“ planeta koji trenutačno najviše zaokupljaju vatikansku diplomaciju, nadbiskup je istaknuo Svetu zemlju, Izrael, Libanon, Irak, zatim u Africi područje Darfura u Sudanu, te regiju Velikih jezera. Ali postoje i druge zemlje u Europi koje zabrinjavaju, poput Bosne i Hercegovine i Kosova, ili Haiti u Latinskoj Americi. Poseban osvrt zaslužuje stanje kršćana u raznim zemljama Azije, poglavito u Kini, i „velika ograničenja koja ne mali broj islamskih zemalja postavljaju životu Katoličke Crkve“ – istaknuo je nadbiskup. Među najžurnijim pitanjima za vatikansku diplomaciju su pregovori o nuklearnom razoružanju i zabrani atomskih pokusa, „zbog čega se – primijetio je nadbiskup – nalazimo danas u mat poziciji, koja vidi nuklearne sile s različitim poimanjem odnosa oružje – sigurnost; zatim je obrana obitelji pred pokušajem brojnih zemalja zapadnoga bloka te nekih međunarodnih organizacija da promijene njezino naravno značenje izjednačujući je s istospolnim zajednicama. Riječ je o involuciji koja zadire u sam temelj ljudske civilizacije – zaključio je nadbiskup Lajolo.