(13. veljače 2006. – RV) „Raspeti i napušteni Krist, lice Božje – Ljubav i
put za čovječanstvo“ – tema je 30. duhovnog skupa biskupâ - prijatelja Pokreta fokolara,
koji je započeo u subotu, 11. veljače 2006. godine u Castel Gandolfu. Na susretu,
koji je potaknuo praški nadbiskup kardinal Miloslav Vlk i koji će završiti 17. veljače,
posebice će se razmatrati enciklika „Bog je ljubav“. Sudionici će se usredotočiti
ponajviše na raspetoga Isusa kao izvor i uzor ljubavi, ali bit će riječi i o boli
zbog napuštenosti, koju je – kako je istaknula utemeljiteljica pokreta Chiara Lubich
– tako teško shvatiti, iako je ona tako blizu suvremenome čovjeku. Među drugim temama
na programu nalazi se i evangelizacija među mladima, suradnja među novim crkvenim
pokretima, te mogućnosti duhovnoga ekumenizma. Vjernost Bogu, čovjeku i Papi,
to staro geslo maronitskoga vjerovanja odzvanjalo je u četvrtak, na liturgijski spomen
svetoga Marona, monaha koji je od 345. do 425. godine živio u Siriji, okupljajući
oko sebe skupinu vjernika koji su u sedmom stoljeću prozvani maroniti. Maronitski
nadbiskup Paul Matar predsjedao je svečanoj Misi u crkvi svetoga Marona u Bejrutu,
koju su prošlih dana oštetili i zapalili muslimanski fundamentalisti. Na Misi su uz
libanonskoga Predsjednika i Premijera sudjelovali brojni politički uglednici i veleposlanici
akreditirani u Libanonu. U homiliji je nadbiskup kritizirao one koji su htjeli uništiti
temeljnu vrednotu Libanona, odnosno vrednotu suživota između muslimana i kršćana.
Dobri Bog je od novih bolova i patnja poštedio Libanonce, koji su bili svjesni opasnosti
i prevladali su izravnu štetu, jer kršćani vjeruju i vjerovat će u potrebu očuvanja
fizionomije svoje zemlje – kazao je nadbiskup. Kardinal Nassrallah Sfeir, maronitski
patrijarh, uputio je snažan apel „svim maronitima da poduzmu novi put istinske duhovnosti
utemeljene na pomirbi, snošljivosti i uzajamnom praštanju“. Spomenuo je također događaje
prošlih dana, koji su u raznim mjestima bogoštovlja, uključujući samostane u Bejrutu,
prouzročili duhovnu i materijalnu štetu, te pozvao vlasti na budnost kako bi se izbjegle
veće nesreće. U Siriji je također proslavljen liturgijski spomen svetoga Marona. Maronitski
nadbiskup (Anis-Youssef Abi Aad) predvodio je svečano misno slavlje uz sudjelovanje
vlasti i muslimanskih uglednika. U homiliji, podsjećajući na povijest maronita, „štovatelja
slobode“ nadbiskup je govorio o stanju kršćana na Bliskom istoku, primoranih zbog
političkih i gospodarskih problema napustiti zemlju svojih djedova. Nadbiskup je pozvao
maronite u arapskome svijetu da razmisle o istinskom licu naroda dostojnoga povijesnog
zvanja, kao Crkve-mosta koji spaja kršćanstvo s islamom. Na Cipru je također proslavljen
spomen svetoga Marona. Nadbiskup Boutros Gemayel je u homiliji podsjetio na dramu
maronita u turskom dijelu Cipra i pozvao slobodni svijet da nešto učini za njih. Predsjednik
Svjetske katoličke udruge za obavijesna sredstva osudio je objavljivanje satiričkih
karikatura o Muhamedu. U službenom priopćenju u ime Udruge kazao je kako provokacija
učinjena objavljivanjem karikatura ni u kojem slučaju ne opravdava nasilje i fanatizam
jednoga dijela prosvjednika. Udruga će nastaviti zalaganje za obranu načela slobode
izražavanja stoga poziva sve pridružene da podupiru demokratsku raspravu utemeljenu
na uzajamnoj snošljivosti – stoji u priopćenju. Mir i vjerska sloboda omogućili
su obnovu crkvene strukture i razvoj njezinih djelatnosti u Kazahstanu – kazao je
za agenciju Ucan nadbiskup Tomasz Peta, koji već 16 godina vodi Crkvu u Kazahstanu.
Iz ostavljenih ruševina sovjetskoga ateizma u ovih šesnaest godina pratio sam postupni
rast mjesne Crkve. Preporod je omogućen relativnom političkom stabilnošću i ozračjem
dijaloga s većinskim muslimanskim stanovništvom. Međuvjerska konferencija održana
u glavnom gradu 2002. godine pridonijela je dijalogu, a na poseban način i posjet
Ivana Pavla II. 2001. godine. To je bio izvanredan događaj kad je Papa istaknuo važnu
ulogu Kazahstana kao mosta između Istoka i Zapada – kazao je nadbiskup. Katolička
Crkva u Kazahstanu ima oko 250 tisuća vjernika latinskoga i 7 tisuća istočnoga obreda.
Država ima oko 15 milijuna stanovnika, 60% su muslimani i 30% pravoslavni. Sveta Stolica
od 1992. godine s Kazahstanom održava diplomatske odnose. U Kazahstanu su zakonom
u civilni kalendar uvedena dva vjerska blagdana, riječ je o Božiću i o muslimanskom
kurban bajramu. U Kazahstanu ima oko 17 milijuna stanovnika, od kojih je 30% kršćana.
Država, koja se smatrala laičkom, nije dopuštala vjerske blagdane, konačno je popustila
glasu naroda, jer kao laička država treba priznati vrednote uvriježene u stanovništvu.
Vjerska sloboda je priznata Ustavom, iako je pod strogim državnim nadzorom. Kazahstanski
islam nema fundamentalistička obilježja. Dijalog s kršćanima odvija se u pozitivnom
ozračju, premda je cijelo srednjoazijsko područje pod utjecajem fundamentalizma uvezenog
iz Afganistana i Pakistana.