O zbivanjima u Crkvi u Hrvata, pripremio Vedran Šmitran
Predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za obitelj krčki biskup
Valter Župan objavio je 28. siječnja Izjavu povodom uvođenja zdravstvenoga odgoja
i obrazovanja u školski sustav Republike Hrvatske. Budući da je njegov sastavni dio
i spolni odgoj, predsjednik Vijeća HBK za obitelj želio je sa stanovišta kršćanske
antropologije iznijeti načela koja se tiču svih, a poglavito mladih, roditelja i odgojitelja.
Izjava odmah na početku ističe kako svaki vidik odgoja, pa tako i spolni, po svojoj
naravi zahvaća cjelovitu osobu i sve segmente osobnosti, što znači da ne postoji spolnost
kao samosvojna stvarnost, otkinuta od osobe, već – naprotiv – postoji samo osoba koja
je obdarena spolnošću. Ozbiljno i znanstveno informiranje o anatomiji i fiziologiji
ljudskoga tijela, kao i higijensko-zdravstveni pristup, u ovoj su stvari neophodno
potrebni, ali se spolni odgoj ne može svesti samo na to. Naime, svaki odgojni plan
u ovoj stvari dobiva smisao samo pod vidikom odgoja za ljubav. Tek u ljubavi koja
je shvaćena kao susret dviju osoba – muškarca i žene – ljudska spolnost nalazi svoj
temeljni smisao – ističe se među ostalim u dokumentu. Na kraju Izjave upozorava se
kako iskustvo pokazuje da svaki “spolni odgoj” ne promiče vrednote istinske ljudske
osobnosti, te se stoga zaključuje kako je čas “odgovornosti za svakoga” te kako “nitko
nema pravo nekritički se odnositi prema ovome pitanju”. Na prošlotjednoj proslavi
Dana Pravoslavnoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Beogradu, koji se svake
godine obilježava 27. siječnja, na blagdan sv. Save, nazočilo je i izaslanstvo Katoličkoga
bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čime je nastavljena dugogodišnja praksa
uzajamnoga pohađanja prigodom danâ fakultetâ. Izaslanstvo zagrebačkoga KBF-a predvodio
je dr. Tonči Matulić, prodekan za znanost, koji je uz svoju čestitku domaćinima istaknuo
pozvanost obaju teoloških fakulteta na razvijanje teološke znanosti, izrazivši ujedno
otvorenost KBF-a za suradnju. Uz brojne uzvanike, na proslavi su bili nazočni i apostolski
nuncij Svete Stolice u Srbiji i Crnoj Gori nadbiskup Eugenio Sbarbaro te predstavnici
Beogradske nadbiskupije. U Nadbiskupskome sjemeništu u Splitu prošloga je
ponedjeljka svečano obilježena 300. obljetnica otvaranja prve javne sjemenišne knjižnice,
koja je po svome glavnom darovatelju, svećeniku i profesoru Ivanu Paštriću, od početka
nazvana “Bibliotheca Pastritia”. Knjižnica je, dakle, otvorena 30. siječnja 1706.
godine, a bila je prva javna knjižnica u gradu Splitu. Zahvaljujući svima koji su
utkali sebe u tu časnu kulturnu znanstvenu ustanovu, splitsko-makarski nadbiskup Marin
Barišić kazao je kako “nije slučajno da se prije 300 godina otvara javna knjižnica
u gradu Splitu, gradu u kojemu se nalazi najstarija rukopisna knjiga-kodeks u Hrvatskoj
– Splitski evanđelistar iz VII. stoljeća – te iz kojega potječe otac hrvatske književnosti
Marko Marulić. Danas ova slavna biblioteka broji oko 50.000 knjiga, ali od Paštrićevih
knjiga sačuvala se samo četvrtina, odnosno oko 150-200 svezaka.