Crkva i društvo

Terenski odjel brazilskoga Ministarstva rada oslobodio je tijekom 2005. godine više od 4000 osoba koje su bile prisiljene raditi kao robovi na poljoprivrednim dobrima – prenose službeni izvori. Osim toga – prenosi agencija MISNA – nadzornik rada, Marcelo Campos, pojasnio je kako se najviše u krčenju šuma s ciljem stvaranja novih obradivih površina ili pašnjaka izrabljuju nepismene osobe. Ljude se vara obećavajući im bolje životne uvjete. Kad uđu u službu zemljoposjednika onda postaju poput robova, lišeni su plaće i mogućnosti napuštanja posla – kazao je Campos.
Iskorjenjenje je temeljni problem duhovnoga stanja suvremenoga čovjeka – kazao je nadbiskup Carlo Caffarra u Torinu, predstavljajući knjigu „Benediktova Europa u krizi kultura“. Suvremeni čovjek je iskorijenjen čovjek, jer nije utemeljen u svoju stvarnost; jer je postupno lišen svake istinske podloge o mogućnosti ostvarenja svoje budućnosti, ostvariti se kao čovjek. Europa je započela svoje hodočašće od Atene prema Jeruzalemu proroka, odatle prema Jeruzalemu Golgote i vrta Uskrsnuća. Identitet osobe se izgubio, jer nije išao ovim putom: identitet braka, obitelji i društva – istaknuo je nadbiskup i zapitao se – Kako Bog može postati čimbenik obnavljanja ljudskog djelovanja čineći plodnim i neplodna njedra našega postmodernoga doba? Po nadbiskupovu mišljenju treba krenuti od odgoja. Nema ozbiljnoga odgoja ako se ne polazi od kulturne tradicije koju treba kao tumačenje stvarnosti predložiti riziku izbora gojenca; koja ne stavlja jak identitet sposoban provocirati čovjeka kojega se želi odgajati. Odgojni rasap je u tome što je onemogućeno pitanje o otajstvu. Misliti kako se može odgajati uklanjajući identitet, isto je kao misliti da je pustinja plodna zemlja gdje može procvasti život – zaključio je nadbiskup.
U Europi bi se opasnost od poplava „mogla povećati u idućim desetljećima“. Klimatske promjene, nedostatak prikladne uprave hidrografskim mrežama, ali i krčenje šuma te pretjerano graditeljstvo glavni su uzroci te moguće opasnosti. Europsko povjerenstvo upozorava navodeći uznemirujuće podatke: od 1998. godine do danas, izlijevanje malih i velikih rijeka prouzročilo je 700 žrtava, pola milijuna preseljenih, i najmanje 25 milijarda materijalne štete. Stoga povjerenstvo predlaže novu europsku uputu kako bi obvezalo države – članice na preventivnu procjenu hidrografskih slivova i priobalnih područja izloženih opasnosti. Stručnjaci procjenjuju od 500 do 1000 milijarda eura vrijednost 500 metara priobalnog pojasa. Stoga se od država zahtijeva ucrtavanje u karte dugoročnih opasnosti od poplava i naknadno usvajanje upravnih planova za ta područja. Cilj je prijedloga – kazao je europski povjerenik Stavros Dimas – poduprijeti europske zemlje u usvajanju instrumenata kako bi se umanjile opasnosti od poplava i eventualne štete, te potaknuti suradnju u upravljanju transnacionalnim rijekama te razmjenu informacija između odgovornih vlasti i znanstvene zajednice. Osim izravnih šteta, poplave mogu imati nepredvidive posljedice na okoliš ukoliko bi ugrozile sustave za pročišćavanje voda. Osim toga, poplave mogu također narušiti biološku različitost vlažnih područja.